hrvatski

Planktonski žarnjaci boka-kotorskog zaljeva

Istraživanje planktonskih žarnjaka obavljeno je na šest postaja Boka-Kotorskog zaljeva od ožujka 2009.do lipnja 2010. Uzorci su sakupljeni vertikalnim potezima planktonske mreže od dna do površine. Ukupno je nañeno 12 vrsta hidromeduza. S izuzetkom velikih nakupina vrste roda Obelia u prosincu 2009. (341 ind. m-3), prosječne vrijednosti hidromeduza rijetko su prelazile vrijednost 1 jed. m-3. Pojedinačna i neoubičajeno velika gustoća pojedinih meroplanktonskih hidromeduza, te slaba zastupljenost i malobrojnost glavnine drugih vrsta, mogu ukazivati na dugoročnu biološku degradaciju istraživanog područja. Za razliku od hidromeduza, sifonofore su bile češće i brojnije, osobito u proljeće i ljeto. Od šest zabilježenih vrsta najbrojnije su bile Muggiaea kochi, Muggiaea atlantica i Sphaeronectes gracilis. Najveća gustoća od 38 jed. m-3 utvrñena je u svibnju 2009. i ožujku 2010. godine. Vrsta M.atlantica je dominirala u eutroficiranom unutrašnjem dijelu zaljeva, dok je M. cochi bila brojnija u vanjskom dijelu zaljeva koji je pod jakim utjecajem otvorenog mora. Naša istraživanja su potvrdila dosadašnja saznanja za Jadransko more da u obalnim, osobito eutroficiranim područjima, novo pridošla sifonofora M. attlantica postaje dominatna u odnosu na autohtonu vrstu M. cochi. Ova istraživanja donose prve detaljne podatke o sastavu i brojnosti planktonskih žarnjaka Boka-Kotorskog zaljeva i predstavljaju osnovu za buduća istraživanja želatinoznog zooplanktona.

hidromeduze; sifonofore; želatinozni zooplankton; Sredozemno more

nije evidentirano

engleski

Pelagic cnidarians in the Boka-kotorska bay (Montenegro, South Adriatic)

Istraživanje planktonskih žarnjaka obavljeno je na šest postaja Boka-Kotorskog zaljeva od ožujka 2009.do lipnja 2010. Uzorci su sakupljeni vertikalnim potezima planktonske mreže od dna do površine. Ukupno je nañeno 12 vrsta hidromeduza. S izuzetkom velikih nakupina vrste roda Obelia u prosincu 2009. (341 ind. m-3), prosječne vrijednosti hidromeduza rijetko su prelazile vrijednost 1 jed. m-3. Pojedinačna i neoubičajeno velika gustoća pojedinih meroplanktonskih hidromeduza, te slaba zastupljenost i malobrojnost glavnine drugih vrsta, mogu ukazivati na dugoročnu biološku degradaciju istraživanog područja. Za razliku od hidromeduza, sifonofore su bile češće i brojnije, osobito u proljeće i ljeto. Od šest zabilježenih vrsta najbrojnije su bile Muggiaea kochi, Muggiaea atlantica i Sphaeronectes gracilis. Najveća gustoća od 38 jed. m-3 utvrñena je u svibnju 2009. i ožujku 2010. godine. Vrsta M.atlantica je dominirala u eutroficiranom unutrašnjem dijelu zaljeva, dok je M. cochi bila brojnija u vanjskom dijelu zaljeva koji je pod jakim utjecajem otvorenog mora. Naša istraživanja su potvrdila dosadašnja saznanja za Jadransko more da u obalnim, osobito eutroficiranim područjima, novo pridošla sifonofora M. attlantica postaje dominatna u odnosu na autohtonu vrstu M. cochi. Ova istraživanja donose prve detaljne podatke o sastavu i brojnosti planktonskih žarnjaka Boka-Kotorskog zaljeva i predstavljaju osnovu za buduća istraživanja želatinoznog zooplanktona.

hydromedusae; siphonophorae; gelatinous zooplankton; Mediterranean Sea

nije evidentirano