hrvatski

Samootkrivanje adolescenata u odnosu na responzivnost majki i majčino traženje informacija o vršnjacima

Suvremena istraživanja ukazuju na važnost dvosmjerne komunikacije i stvaranja povjerenja između roditelja i adolescenata, jer je voljno samootkrivanje najvažniji način putem kojeg roditelji saznaju informacije o različitim područjima života njihove djece. Birajući koliko će se i o čemu povjeriti roditeljima, adolescenti ujedno određuju granice roditeljskog utjecaja i stječu veću kontrolu u uspostavljanju vlastite autonomije, a odnosi s vršnjacima posebno su važna i istaknuta tema u ovom razdoblju. Cilj ovog istraživanja je ispitati u kojoj mjeri sociodemografska obilježja adolescenata i njihovih majki, dječja percepcija majčine responzivnosti i majčino aktivno traženje informacija objašnjavaju spremnost adolescenata da se povjeravaju roditeljima. U istraživanju su sudjelovali učenici prvih, drugih i trećih razreda srednje škole (N=188) i njihove majke (N=188). Primijenjena je hrvatska verzija (Bencun i Raboteg‐Šarić, 2012) upitnika Roditeljskog prava na znanje o djeci (Right to Know Inventory, Krein i Brown, 2006) kojim se ispituje mišljenje roditelja i djece o pravu roditelja na informacije o različitim područjima odnosa djece s vršnjacima (aktivnosti s vršnjacima, značajke odnosa s vršnjacima, pozitivne karakteristike vršnjaka i negativne karakteristike vršnjaka) te roditeljsko traženje informacija i adolescentsko samootkrivanje u navedenim područjima. U ovom radu analiziraju se ukupni rezultati adolescenata na Upitniku samootkrivanja, te ukupni rezultati majki na Upitniku traženja informacija o odnosima djece s vršnjacima. Majčina emocionalna toplina i podrška mjerena je na temelju procjena djece na Skali majčine responzivnosti iz Upitnika stilova roditeljstva (Parenting Style Inventory II, Darling i Toyokawa, 1997). Utvrđena je značajna pozitivna korelacija između majčinog traženja informacija i adolescentskog samootkrivanja. Adolescenti se također više otkrivaju majkama koje percipiraju responzivnijima, a responzivnije majke češće iniciraju komunikaciju i aktivno traže informacije od djece. Djevojke percipiraju majke osjetljivijima na njihove potrebe i češće im se povjeravaju nego mladići, a majke djevojaka češće nego majke mladića aktivno traže od djece informacije o njihovim aktivnostima i odnosima s vršnjacima. Provedene su zasebne regresijske analize rezultata djevojaka i mladića sa samootkrivanjem adolescenata kao kriterijem te sociodemografskim obilježjima djece i majki (dob djece, dob majki, broj djece u obitelji, obrazovanje majke, bračni status majke), majčinom responzivnošću i majčinim traženjem informacija kao prediktorima. Percipirana responzivnost majke značajan je prediktor samootkrivanja djevojaka, a kćeri se također češće povjeravaju samohranim majkama i mlađim majkama. Mladići se također više samootkrivaju majkama ako ih percipiraju responzivnijima, a što majka češće traži informacije o njihovim odnosima s vršnjacima to se oni više samootkrivaju. Uz to, majčino obrazovanje značajno je pozitivno povezano sa samootkrivanjem sinova. Rezultati ukazuju na različite obrasce odnosa između roditelja i djece istoga i suprotnoga spola, a samootkrivanje adolescenata razmatra se s obzirom na njihovu aktivnu ulogu u povezivanju obiteljskog i vršnjačkog konteksta odrastanja.

adolescenti; samootkrivanje; majčina responzivnost; roditeljsko znanje

nije evidentirano