Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 602908

Varijabilnost europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na području sjeverozapadne Hrvatske prema morfološkim obilježjima plodova


Poljak, Igor; Idžojtić, Marilena; Zebec, Marko; Perković, Nikola
Varijabilnost europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na području sjeverozapadne Hrvatske prema morfološkim obilježjima plodova // Sumarski List, 136 (2012), 9-10; 479-489 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Varijabilnost europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na području sjeverozapadne Hrvatske prema morfološkim obilježjima plodova
(The Variability of European Sweet Chestnut (Castanea sativa Mill.) in the Region of Northwest Croatia According to Morphology of Fruits)

Autori
Poljak, Igor ; Idžojtić, Marilena ; Zebec, Marko ; Perković, Nikola

Izvornik
Sumarski List (0373-1332) 136 (2012), 9-10; 479-489

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Castanea sativa Mill.; varijabilnost; plodovi; sjeverozapadna Hrvatska
(Castanea sativa Mill.; variability; fruits; Northwestern Croatia)

Sažetak
U radu je prikazana varijabilnost pet populacija europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na području sjeverozapadne Hrvatske: Ivanščica, Kalnik, Macelj, Markuševačka gora i Samoborsko gorje. Unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost utvrđena je na osnovi deset morfoloških značajki plodova te osam izvedenih omjera, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Navedenim istraživanjem najmanje varijabilnim značajkama pokazale su se varijable koje opisuju oblik ploda i hiluma te odnos duljine i širine hiluma sa širinom i debljinom ploda, dok su visoki koeficijenti varijabilnosti svojstveni za masu ploda te za broj i duljinu ureza endokarpa u sjemenku i njihov odnos s debljinom ploda. Unutarpopulacijska varijabilnost veća je nego međupopulacijska. Stabla unutar populacija signifikantno se razlikuju za sva analizirana svojstva, dok je razlikovanje između populacija značajno za većinu značajki. Klasterskom i diskriminantnom analizom utvrđeno je da su međusobno najsličnije populacije Samoborsko gorje i Markuševačka gora na koje se nadovezuje populacija Ivanščica. Zatim slijedi populacija Macelj koja se odlikuje najkrupnijim plodovima te populacija Kalnik koja se najviše razlikuje u odnosu na ostale istraživane populacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068-0242108-0425 - Očuvanje genofonda i oplemenjivanje šumskog drveća nizinskih šuma (Davorin Kajba, )
068-0242108-2773 - Varijabilnost i očuvanje genofonda plemenitih listača u Hrvatskoj (Marilena Idžojtić, )

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
  • Scopus


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • AGRICOLA
  • CAB Abstracts
  • Geobase
  • Forestry Abstracts
  • Pascal
  • Scopus