hrvatski

Informacijska struktura i fonološko-sintaktičko sučelje

Polazeći od informacijske strukture kao komponente rečenične gramatike kakvu predlaže Lambrecht (1994.), a koja se smatra određujućim faktorom u formativnom strukturiranju rečenice, u radu se iznose rezultati istraživanja koji pokazuju da je red riječi, tj. red rečeničnih komponenata na sintaktičkoj, ali i na fonološkoj razini, uvjetovan propozicijskom strukturom rečenice. Takav sustav rezultira u iznimno niskom broju ograničavajućih pravila kojima se sa stajališta reda riječi definiraju negramatične rečenice. Metodološki, istraživanje čije ću rezultate iznijeti predstavlja pokušaj uspostavljanja veze između formalnih i funkcionalnih pristupa gramatičkoj analizi na primjeru hrvatskoga jezika, koji se tradicionalno smatra jezikom u kojem je red sintaktičkih komponenata (relativno) slobodan, dok se za poziciju klitika u njemu smatra da je (relativno) ograničena. U izlganju se na brojnim primjerima pokazuje kako klitike ne predstavljaju anomaliju u takvu sustavu, nego tek oblik dinamiziranja rečeničnoga sadržaja koji izvorni govornici prihvaćaju kao otvorenu mogućnost. U dosadašnjim su se istraživanjima određivanju navedenih odnosa postavljale dvije ključne prepreke. Prva se tiče bavljenja isključivo tzv. "neutralnim", kontekstualno neuvjetovanim tipovima rečenica, dakle samo onima koje su na nultoj razini informativnosti i odgovaraju na pitanje O čemu se radi? Druga se tiče nedostatka empirijskih istraživanja, kako korpusnih, tako i psiholingvistički zasnovani, kojima se otvara potpuno nov uvid u jezičnu strukturu i istančane mogućnosti njezine izražajnosti na informacijskoj razini. O obama se uočenim problemima govori u izlaganju.

informacijska struktura; red riječi; fonološko-sintaktičko sučelje

nije evidentirano