hrvatski

Biokemijski sastav prirodne populacije kućice Chamelea gallina (Linnaeus, 1758) na ušću Neretve

Biokemijski sastav kućice Chamelea gallina (Linnaeus, 1758) istraživan je mjesečno od ožujka 2003. do srpnja 2005. na ušću Neretve ovisno o fizikalno-kemijskim parametrima i dostupnoj hrani u okolišu. Istraživano je područje oligotrofno do mezotrofno (TRIX 3, 11 -5, 07) s visokim rasponom saliniteta (6, 21-37, 6). Svježe meso kućice C. gallina sastoji se u prosjeku od 80% vode i 20% suhe tvari, a suho meso od 85% organske i 15% anorganske tvari. Najveći sadržaj suhe i organske tvari zabilježen je tijekom proljeća i jeseni kada je temperatura mora uglavnom > 14 °C i ima dostatno raspoložive hrane. Kućica C. gallina hrani se mješovitom hranom, ponajviše fitoplanktonom (dijatomeje, dinoflagelati, cijanobakterije), a potom i mikrozooplanktonom (cilijati, tintinini, kopepodi) te detritusom. Sadržaj proteina u suhom mesu kućice (44, 96 - 58, 37%) značajno varira tijekom istraživanja. Lipidi (4, 22 - 8, 34%) i ugljikohidrati (3, 71 - 15, 08%) su u negativnoj korelaciji. Na povećanje sadržaja lipida pozitivno utječe porast temperature, količine raspoloživog fitoplanktona, organskog dušika i organskog fosfora, a najveće vrijednosti ugljikohidrata zabilježene su u jesensko-zimskom razdoblju kada su abundancije planktona uglavnom niske. Sadržaji svih makromolekula veći su u manjim jedinkama kućica. U sastavu masnih kiselina kućice prevladavaju PUFA (41, 53 - 57, 17%), a najbrojnije su 22:6n-3 i 20:5n-3 pa se može zaključiti da je C. gallina zbog visokog sadržaja n-3 PUFA (22, 22 - 39, 22%) i optimalnog omjera n-3/n-6 PUFA (1, 66 - 7, 72%) kvalitetna i zdrava namirnica koju je najbolje konzumirati tijekom proljeća i jeseni.

Chamelea gallina; ušće Neretve; biokemijski sastav; fizikalno-kemijski parametri; plankton; masne kiseline

nije evidentirano