hrvatski

Agresivnost i uporaba alkohola kod paranoidnih shizofrenih bolesnika

U ovom radu prikazani su rezultati ispitivanja povezanosti agresivnosti i uporabe alkohola te sociodemografski čimbenici u bolesnika s paranoidnom shizofrenijom. Ispitivani su pacijenti prvi put hospitalizirani na riječkoj Psihijatrijskoj klinici u razdoblju od 1981. do 1990. godine zbog paranoidne shizofrenije. Obzirom da i paranoidnost i uporaba alkohola mogu biti povezani s agresivnim ponašanjem to su za jednu kontrolnu skupinu odabrani ispitanici liječeni zbog sindroma ovisnosti o alkoholu, ali bez znakova paranoidnosti. Kako se shizofrena paranoidna stanja razlikuju od neshizofrenih paranoidnih stanja to su za drugu kontrolnu skupinu odabrani ispitanici hospitalizirani zbog običnog paranoidnog stanja. Ispitanici obje kontrolne skupine su prvi put hospitalizirani na riječkoj Psihijatrijskoj klinici od 1981. do 1990. godine. Provedeno je retrospektivno istraživanje. Sociodemografski čimbenici, način uporabe alkohola, oblici agresivnosti i kategorije agresivnosti(kod ovog zadnjeg je bio korišten Plutchikov test ličnosti-PIE) analilizirani su na temelju bolničke dokumentacije. Statistička obrada je učinjena kompjutorski, a rabljen je X2-test, odnosno Fisherov egzaktni test, te Studentov t-test pak i deskriptivna analiza sadržaja. Rezultati istraživanja su skupljeni u pet skupina: ukupan broj hospitalizacija, sociodemografske karakteristike ispitanika, agresivnost kod ispitanika, uporaba alkohola kod ispitanika te agresivnost i uporaba alkohola kod ispitanika. Glede polazne hipoteze da postoje interakcije između paranoidnosti, uporabe alkohola i agresivnosti, rezultati ovog istraživanja upućuju na važnost alkohola kao "liberatora" agresivnosti kod paranoidnih shizofrenih bolesnika. Nađeno je da 50% paranoidnih shizofrenih bolesnika iskazuje socijalno nepoželjnu agresivnost u čemu se ne razlikuju od liječenih zbog običnog paranoidnog stanja, ali se razlikuju od ispitanika hospitaliziranih zbog sindroma ovisnosti o alkoholu koji se većinom utiču socijalno poželjnoj agresivnosti. U skupini liječenih zbog paranoidne shizofrenije zamjetan je broj onih koji rizično rabe alkohol, dočim je kod istih zlouporaba alkohola relativno rijetka. Predmnijevati je da na nastanak i dinamiku agresivnosti utječu brojni sociodemografski čimbenici, a posebice uporaba alkohola. Obzirom na aktualnost problematike, a malo radova koji istu izravno istražuju, valjalo bi nastaviti istraživati svekolike medijatore agresivnosti-od bioloških do psihosocijalnih-kod paranoidnih shizofrenih bolesnika.

agresivnost; alkohol; paranoidnost; shizofrenija

nije evidentirano