Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj - Trendovi smrtnosti u razdoblju od 1985.-2009. godine (CROSBI ID 591613)

Prilog sa skupa u časopisu | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Kralj, Verica ; Šekerija, Mario ; Jelavić, Melita Kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj - Trendovi smrtnosti u razdoblju od 1985.-2009. godine // Cardiologia Croatica. 2012

Podaci o odgovornosti

Kralj, Verica ; Šekerija, Mario ; Jelavić, Melita

hrvatski

Kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj - Trendovi smrtnosti u razdoblju od 1985.-2009. godine

Cilj: Analizirati stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i procijeniti trendove u posljednjih četvrt stoljeća pomoću regresijske analize. Materijali i metode: Podaci o smrtnosti izvučeni su iz baze Svjetske zdravstvene organizacije. Korištene su populacijske procjene Ujedinjenih naroda i dobna standardizacija na standardnu europsku populaciju. Kardiovaskularne bolesti su definirane kao dijagnoze 390–459 prema MKB-9 i dijagnoze I00-I99 prema MKB-10 klasifikaciji ; ishemijske bolesti srca kao 410-414/I20-I25 dijagnoze te cerebrovaskularne bolesti kao 430-438/I60-I69 dijagnoze. Trendovi su opisani pomoću regresijske analize uz pomoć točaka spajanja (engl. joinpoint regression analysis), odvojeno po spolu, uz zadani maksimum od četiri točke spajanja. Rezultati: Za ukupne kardiovaskularne bolesti vidljiv je pad standardiziranih stopa smrtnosti, uz godišnju postotnu promjenu (engl. annual percent change ; APC) u zadnjem desetlljeću od –2, 5% (95%CI –3, 1 do –1, 9) kod muškaraca i –3, 5% (95%CI –4, 1 do –2, 8) kod žena. Kod ishemijskih bolesti srca, nakon umjetnog povišenja stope smrtnosti početkom devedesetih (zbog promjena u šifriranju aterosklerotske bolesti srca) vidljiv je ravnomjerni pad, kako u muškaraca (APC=–1, 1%, 95%CI –1, 4 do –0, 7), tako i u žena (APC=–1, 3%, 95%CI –1, 7 do –0, 8). Stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti padaju od kraja devedesetih i kod muškaraca (APC=–3, 2%, 95%CI –3, 8 do –2, 6) i kod žena (APC=–3, 5%, 95%CI –3, 9 do –3, 2). Zaključak: U Hrvatskoj je vidljiv konstantan pad stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti koji je nešto izraženiji kod žena. Pad je u zadnjem desetljeću izraženiji u skupini cerebrovaskularnih bolesti nego u ishemijskim bolestima srca. Međutim, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i javnozdravstveni prioritet. Stoga je potrebno intenzivirati mjere promicanja zdravlja i programe prevencije, kao i slijediti suvremene trendove u dijagnostici i liječenju, uz suradnju svih razina zdravstvene zaštite.

kardiovaskularna bolest; mortalitet; trendovi

nije evidentirano

engleski

Cardiovascular diseases in Croatia - Mortality trends from 1985 to 2009

nije evidentirano

cardiovascular disease; mortality; trends

nije evidentirano

Podaci o prilogu

2012.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Cardiologia Croatica

1848-543X

Podaci o skupu

9. kongres Hrvatskog kardiološkog društva

predavanje

13.10.2012-16.10.2012

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

Poveznice