hrvatski

Europeizacija civilnog društva u RH: shvaćanje socijalnog kapitala ozbiljno?

Sve je veći utjecaj procesa europske integracije na kreiranje javnih politika država članica te na njihove političke i upravne strukture. To se također odnosi na utvrđivanje kruga subjekata koji sudjeluju u političkom odlučivanju. Autorice rada posvećuju pozornost organizacijama civilnog društva kao čimbenicima demokratizacije društva i načinima njihovog uključivanja u političke procese. Na razini Europske unije primjenjuje se model refleksivne deliberativne poliarhije kao oblik ustrojstva vlasti koji najviše pogoduje razvoju patrticipativne demokracije. U takvom je sustavu donošenje političkih odluka obilježeno decentraliziranim utjecajima, a građani su predstavljeni oboje putem izabranih javnih dužnosnika i različitih organizacija civilnog društva koje kanaliziraju pojedine interese, ali i omogućavaju međusobno horizontalno i vertikalno usuglašavanje. U svrhu jačanja organizacija civilnog društva kao važnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske unije, Vlada RH je u srpnju ove godine usvojila Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Temeljno pitanje na koje autorice nastoje dati odgovor jest na kojoj je razini socijalna kohezija u Hrvatskoj te postoje li preduvjeti za razvoj participativne demokracije.

socijalni kapital ; demokratski deficit ; participativna demokracija ; refleksivna deliberativna poliarhija ; civilno društvo.

nije evidentirano