hrvatski

Zoo-uvod ili zašto čitati životinju

Književna životinja, kulturni bestijarij drugi po redu sadrži 48 književnoanimalističkih priloga koji nastaju kao način iščitavanja životinjske kulture u književnosti i time potiču na mogući zaokret u smislu književne animalistike u dosadašnjim istraživanjima književnih djela u nas, jer, kako je istaknuto – animalno je elementarno! Radovi su razvrstani prema književnopovijesnom kriteriju: životinja kao književna činjenica promatra se od najstarijih književnih zapisa pa sve do suvremenosti, pri čemu je posljednja cjelina ujedno i zaključna. Svaka cjelina promišlja životinju na jedinstven način, izdvajajući ju iz općega literarnoga konteksta, ističući njezinu nezaobilaznost. Knjigu Književna životinja vidimo na presjecištu tzv. tradicionalne i kritičke animalistike, jer se jedino interdisciplinarnim pristupima problematici prava životinja onemogućava teorijska isključivost. I dok će neki tekstovi u Književnoj životinji promatrati životinju kao čistu književnu činjenicu, drugi će tekstovi uključiti u razmatranje i bio/zoo/etički kontekst same književne činjenice. Na temelju svega rečenoga, Književna životinja želi istaknuti postojanje dobrog teorijskog i etičkog razloga da se u proučavanje životinja još intenzivnije uključi humanistika i time sugerira zajednički program "kreativnoga disciplinarnoga uznemirivanja", kako je istaknula engleska teatrologinja Una Chaudhuri (2007.), otvarajući perspektive novih čitanja odnosa ljudi i životinja.

književnost, životinja, bestijarij

nije evidentirano