hrvatski

Vrijednost brokule (Brassica oleracea L. var. italica Plenck.) kao funkcionalne hrane ovisna o sorti, roku uzgoja i gnojidbi dušikom

Među funkcionalnim namirnicama biljnog porijekla, ističu se vrste roda Brassica, a posebice brokula jer je, uz vlakna i esencijalne minerale, prirodan izvor bioaktivnih spojeva (glukozinolata, polifenola, vitamina i karotenoida). Pri proizvodnji povrća kao funkcionalne hrane velik problem predstavlja promjenjivost sastava navedenih tvari uslijed genetskih, abiotskih i agronomskih čimbenika (posebice gnojidbe). S ciljem postizanja što većeg prinosa, proizvođači često primjenjuju velike količine dušičnog gnojiva što može rezultirati akumulacijom nitrata i smanjiti kvalitetu cvata brokule. Pretpostavka je da se odabirom odgovarajuće sorte i gnojidbe te roka uzgoja može, poštujući načela dobre poljoprivredne prakse, utjecati na povećanje koncentracije mineralnih i bioaktivnih tvari, uz ostvarenje zadovoljavajućeg prinosa. Stoga je postavljeno trogodišnje istraživanje u klimatskim uvjetima sjeverozapadne Hrvatske s ciljem utvrđivanja smjernica za izradu programa proizvodnje brokule veće funkcionalne vrijednosti. Tijekom 2007. i 2008. godine provedeni su sortni pokusi s ciljem vrednovanja sortimenta brokule na agronomska i kemijska svojstva u proljetno-ljetnom i ljetno-jesenskom roku uzgoja. S odabranim sortama iz prve faze istraživanja u 2009. godini postavljeni su gnojidbeni pokusi metodom slučajnog bloknog rasporeda u 4 ponavljanja. Dvofaktorijalni poljski pokusi uključivali su 3 sorte i 4 razine dušične gnojidbe (0, 60, 120 i 240 kg N ha-1) osigurane prihranom amonijevim nitratom. Tijekom istraživanja, obzirom na sortu i gnojidbu dušikom, u ljetno-jesenskom roku uzgoja ostvarene su veće vrijednosti suhe tvari (8, 4 do 10, 1 %), dušika (5, 6 do 6, 5 % N), nitrata (566 do 1030 mg NO3 kg-1 svježe tvari), sirovih proteina (34, 7 do 40, 6 %), željeza (69 do 108 mg Fe kg-1 suhe tvari), glukorafanina (1, 94 do 5, 65 μmol g-1 suhe tvari), mase i prinosa vršnog cvata (354 do 463 g, odnosno, 11, 7 do 15, 3 t ha-1) te prinosa postranih cvatova i ukupnog tržnog prinosa (0, 8 do 5, 3 t ha-1 i 14, 8 do 17, 0 t ha-1). U proljetno-ljetnom roku uzgoja utvrđene su veće vrijednosti kalcija (46 do 77 mg Ca 100 g-1 svježe tvari), magnezija (15, 9 do 24, 4 mg Mg 100 g-1 svježe tvari), glukobrasicina (1, 96 do 5, 62 μmol g-1 suhe tvari) i ukupnih glukozinolata (8, 68 do 18, 85 μmol g-1 suhe tvari). Kombinacija sorte 'Marathon' i gnojidbe sa 120, odnosno, 240 kg N ha-1 rezultirala je najvećom koncentracijom glukozinolata, nekih minerala te sadržajem nitrata u dozvoljenom rasponu, te zadovoljavajućim komponentama prinosa.

brokula; glukozinolati; minerali; morfološka svojstva; nitrati; prinos

nije evidentirano