Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 600340

Utjecaj Helicobacter pylori infekcije na težinu koronarne bolesti


Sučić, Ante; Fabijanić, Damir; Kardum, Duško; Banić, Marko; Bonacin, Damir; Trgo, Gorana
Utjecaj Helicobacter pylori infekcije na težinu koronarne bolesti // Liječnički Vijesnik
Dubrovnik, 2011. str. 92-92 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Utjecaj Helicobacter pylori infekcije na težinu koronarne bolesti
(Influence of Helicobacter pylori infection on coronary artery disease severity)

Autori
Sučić, Ante ; Fabijanić, Damir ; Kardum, Duško ; Banić, Marko ; Bonacin, Damir ; Trgo, Gorana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Liječnički Vijesnik / - , 2011, 92-92

Skup
Osmi Hrvatski kongres o aterosklerozi

Mjesto i datum
Dubrovnik, 8.-11. lipanj 2011

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Helicobacter pylori; Koronarna bolest; Težina; Čimbenici rizika
(Helicobacter pylori; Coronary artery disease; Severity; Risk factors)

Sažetak
CILJ istraživanja je bio procijeniti utjecaj H. pylori infekcije na težinu koronarografski zabilježenih aterosklerotskih promjena na koronarnim arterijama. ISPITANICI I METODE: U istraživanje je, prema redosljedu pretrage, bilo uključeno 150 bolesnika koji su zbog stabilne angine pektoris podvrgnuti angiografiji koronarnih arterija (koronarografiji). Svi bolesnici su bili podvrgnuti ezofagogastroduodenoskopiji s ciljem objektivnog određivanja H. pylori infekcije. Težina koronarne ateroskleroze iskazana je kroz 3 načina skoriranja: 1) broj zahvaćenih koronarnih arterija, 2) Gensinijev skor i 3) broj stenoza >50%. Koronarni bolesnici s potvrđenom H. pylori infekcijom činili su skupinu ispitanika, a bolesnici bez H. pylori infekcije činili su kontrolnu skupinu. Multivarijatna analiza je korištena za procjenu povezanosti H. pylori infekcije i težine koronarne bolesti srca. REZULTATI: Bolesnici pozitivni na H. pylori značajno su češće od bolesnika bez H. pylori infekcije bolovali od arterijske hipertenzije (75(63, 3%) prema 12 (37, 4%), P=0, 008) i hiperkolesterolemije (63 (63, 6%) prema 24 (47, 1%), P=0, 051) te su značajno češće kronično primjenjivali male doze ASK (83 (61%) prema 4 (28, 6%), P=0, 019), u statistički značajno većoj dozi (94, 25± ; 25, 77 prema 83, 33± ; 37, 02 mg, P=0, 035). Blesnici s H. pylori infekcijom su temeljem sva 3 načina skoriranja težine koronarne ateroskleroze imali teži oblik koronarne ateroskleroze u odnosu na bolesnike bez H. pylori infekcije, i to prema: 1) broju zahvaćenih koronarnih arterija (2, 16± ; 0, 89 prema 1, 8± ; 0, 80, P=0, 0001), 2) Gensinijevom skoru (71, 93± ; 55, 16 prema 68, 90± ; 49, 24, P=0, 0001) i 3) broju stenoza >50% (3, 88± ; 2, 14 prema 3, 49± ; 2, 11, P=0, 018). Multivarijatnom analizom u koju su kao nezavisne varijable uključeni tradicionalni čimbenici kardiovaskularnog rizika (spol, dob, pušenje, šećerna bolest, hiperkolesterolemija, hipertrigliceridemija) i H. pylori infekcija, nije potvrđena nezavisna povezanost H. pylori infekcije i težine aterosklerotskih promjena na koronarnim arterijama. ZAKLJUČAK istraživanja je da H. pylori infekcija nije nezavisni čimbenik u nastanku i napredovanju koronarne bolesti srca.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti