hrvatski

Proširenost infekcije virusom Zapadnog Nila u konja u Hrvatskoj

Virus Zapadnog Nila je poznat uzročnik oboljenja različitih vrsta životinja i ljudi. Uz primarnog domaćina, ptice, virus sporadično uzrokuje kliničke oblike bolest s mogućim smrtnim ishodom u ljudi i konja. U konja se bolest najčešće pojavljuje subklinički, međutim, određeni broj životinja manifestira i različite kliničke oblike. U većem postotku, klinički oblik bolesti u konja pojavljuje se sa simptomima sličnim influenci koji mogu biti različitog intenziteta od kojega se životinje mogu spontano oporaviti za 7-10 dana. Međutim, do 30% oboljelih konja manifestira klinički oblik encefalomijelitisa koji u vrlo visokom postotku završava uginućem ili medicinski opravdanom eutanazijom. Konji koji prebole neurološki oblik bolesti uglavnom se u potpunosti oporave za 1-6 mjeseci, dok u 10% životinja ostaju trajne posljedice. Bez obzira na izniman značaj infekcije virusom Zapadnog Nila za zdravlje konja, istraživanje ove bolesti u konja rezultira i značajnim podacima za javno zdravstvo. Naime, program kontrole virusa Zapadnog Nila na određenom području provodi se pretraživanjem uginulih ptica, kontrolom vektora, pretraživanjem klinički oboljelih konja i pretraživanjem “sentinel” životinja u koju svrhu se najčešće koriste konji i/ili domaća perad. U dosadašnjim istraživanjima dokazano je da su područja s visokim postotkom serološki pozitivnih konja (IgG), područja na kojima se može očekivati pojava kliničkih oboljenja kako u konja tako i u ljudi. Zbog navedenog, program praćenja aktivnosti virusa Zapadnog Nila preko konja kao “sentinel” životinja omogućava predviđanje rizičnih područja za pojavu kliničkih oboljenja u ljudi. Nadalje, prateći povezanost oboljevanja ljudi i dokaza aktivnosti virusa, dokazano je da virusna aktivnost u pticama, dokaz virusa u komarcima i akutne infekcije u konja prethode kliničkim slučajevima u ljudi. Navedeno nam omogućava predviđanje vremena pojavljivanja kliničkih oboljenja u ljudi. Iz svega navedenoga jasno je da program kontrole virusa Zapadnog Nila provođen na životinjama daje neprocijenjive podatke za javno zdravstvo. Iako je u Hrvatskoj prva prijava slučajeva akutno inficiranih konja i oboljenja ljudi zabilježena u ljeto 2012., istraživanje prisutnosti i proširenosti virusa rađeno je godinama prije. Infekcija virusom Zapadnog Nila u konja u Hrvatskoj prvi put je dokazana pretragom uzoraka seruma iz 2001. i 2002. godine u Istočnoj Slavoniji. Opsežnije istraživanje provedeno je tijekom 2010. godine kada je aktivnost virusa Zapadnog Nila dokazana u 8 županija Hrvatske s najvišom seroprevalencijom u Istočnoj Hrvatskoj, području koje graniči s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, te u Istri graničnom području prema Italiji. Seroprevalencija po županijama iznosila je od 1, 4% do 9, 1%, a na razini države 3, 5%. Na osnovu navedenih rezultata, 2011. godine, uveden je program kontrole proširenosti virusa Zapadnog Nila na području RH. Obuhvaćeno je osam županija, a aktivnost virusa dokazana je u sedam. Ponovo je najviša seroprevalencija dokazana na području Istočne Slavonije, a ukupna seroprevalencija u pretraživanim županijama iznosila je 3, 7%. Program kontrole proširenosti virusa Zapadnog Nila u konja 2012. godine nastavljen je s preusmjeravanjem mjera na dokaz akutnih infekcija dokazivanjem IgM protutijela. Akutne infekcije konja dokazane su u najistočnijem dijelu države u uzorcima uzorkovanim od 20.7. do 1.8.2012. Otprilike mjesec dana nakon toga, dokazani su i slučajevi oboljenja ljudi na istom području. Naknadnim pretraživanjem uzorka na prisutnost IgG protutijela dokazano je da je seroprevalencija u konja u županijama s kliničkim oboljenjima u ljudi bila preko 7, 5% dok je u županijama bez zabilježenih slučajeva oboljenja u ljudi bila manja od 3%. Rezultati istraživanja provedenih tijekom 2012. godine dokazuju da su rezultati kontrole aktivnosti virusa Zapadnog Nila u konja bili indikativni za mjesto i vrijeme pojave kliničkih oboljenja ljudi. Zaključno, višegodišnji dokaz aktivnosti virusa Zapadnog Nila u konja u najmanje 9 županija RH ukazuju na moguće enzootsko pojavljivanje bolesti. Nadalje, RH je vjerojatno dio značajno većeg enzootskog područja i bolest se najvjerojatnije širi iz dva pravca, s jedne strane iz Srbije i Mađarske te s druge strane iz Italije. Stoga su očekivanja budućih epizootija i epidemija bolesti u sljedećim sezonama vrlo izvjesna. Prikazani rezultati istraživanja u konja i klinički slučajevi u ljudi tijekom 2012. godine jasno naglašavaju značaj korištenja konja kao “sentinel” životinja jer nam rezultati istraživanja omogućavaju predviđanje mjesta i vremena pojave kliničkih slučajeva u ljudi. Navedeno obvezuje na daljnje provođenje programa kontrole virusa Zapadnog Nila u još većem opsegu zbog značajnih rezultata za veterinarsku medicinu te prije svega neprocijenjivih rezultata za javno zdravstvo.

Virus Zapadnog Nila; epizootiologija; konji; Republika Hrvatska

nije evidentirano

engleski

West Nile virus serosurveillance in horses in Croatia

Virus Zapadnog Nila je poznat uzročnik oboljenja različitih vrsta životinja i ljudi. Uz primarnog domaćina, ptice, virus sporadično uzrokuje kliničke oblike bolest s mogućim smrtnim ishodom u ljudi i konja. U konja se bolest najčešće pojavljuje subklinički, međutim, određeni broj životinja manifestira i različite kliničke oblike. U većem postotku, klinički oblik bolesti u konja pojavljuje se sa simptomima sličnim influenci koji mogu biti različitog intenziteta od kojega se životinje mogu spontano oporaviti za 7-10 dana. Međutim, do 30% oboljelih konja manifestira klinički oblik encefalomijelitisa koji u vrlo visokom postotku završava uginućem ili medicinski opravdanom eutanazijom. Konji koji prebole neurološki oblik bolesti uglavnom se u potpunosti oporave za 1-6 mjeseci, dok u 10% životinja ostaju trajne posljedice. Bez obzira na izniman značaj infekcije virusom Zapadnog Nila za zdravlje konja, istraživanje ove bolesti u konja rezultira i značajnim podacima za javno zdravstvo. Naime, program kontrole virusa Zapadnog Nila na određenom području provodi se pretraživanjem uginulih ptica, kontrolom vektora, pretraživanjem klinički oboljelih konja i pretraživanjem “sentinel” životinja u koju svrhu se najčešće koriste konji i/ili domaća perad. U dosadašnjim istraživanjima dokazano je da su područja s visokim postotkom serološki pozitivnih konja (IgG), područja na kojima se može očekivati pojava kliničkih oboljenja kako u konja tako i u ljudi. Zbog navedenog, program praćenja aktivnosti virusa Zapadnog Nila preko konja kao “sentinel” životinja omogućava predviđanje rizičnih područja za pojavu kliničkih oboljenja u ljudi. Nadalje, prateći povezanost oboljevanja ljudi i dokaza aktivnosti virusa, dokazano je da virusna aktivnost u pticama, dokaz virusa u komarcima i akutne infekcije u konja prethode kliničkim slučajevima u ljudi. Navedeno nam omogućava predviđanje vremena pojavljivanja kliničkih oboljenja u ljudi. Iz svega navedenoga jasno je da program kontrole virusa Zapadnog Nila provođen na životinjama daje neprocijenjive podatke za javno zdravstvo. Iako je u Hrvatskoj prva prijava slučajeva akutno inficiranih konja i oboljenja ljudi zabilježena u ljeto 2012., istraživanje prisutnosti i proširenosti virusa rađeno je godinama prije. Infekcija virusom Zapadnog Nila u konja u Hrvatskoj prvi put je dokazana pretragom uzoraka seruma iz 2001. i 2002. godine u Istočnoj Slavoniji. Opsežnije istraživanje provedeno je tijekom 2010. godine kada je aktivnost virusa Zapadnog Nila dokazana u 8 županija Hrvatske s najvišom seroprevalencijom u Istočnoj Hrvatskoj, području koje graniči s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, te u Istri graničnom području prema Italiji. Seroprevalencija po županijama iznosila je od 1, 4% do 9, 1%, a na razini države 3, 5%. Na osnovu navedenih rezultata, 2011. godine, uveden je program kontrole proširenosti virusa Zapadnog Nila na području RH. Obuhvaćeno je osam županija, a aktivnost virusa dokazana je u sedam. Ponovo je najviša seroprevalencija dokazana na području Istočne Slavonije, a ukupna seroprevalencija u pretraživanim županijama iznosila je 3, 7%. Program kontrole proširenosti virusa Zapadnog Nila u konja 2012. godine nastavljen je s preusmjeravanjem mjera na dokaz akutnih infekcija dokazivanjem IgM protutijela. Akutne infekcije konja dokazane su u najistočnijem dijelu države u uzorcima uzorkovanim od 20.7. do 1.8.2012. Otprilike mjesec dana nakon toga, dokazani su i slučajevi oboljenja ljudi na istom području. Naknadnim pretraživanjem uzorka na prisutnost IgG protutijela dokazano je da je seroprevalencija u konja u županijama s kliničkim oboljenjima u ljudi bila preko 7, 5% dok je u županijama bez zabilježenih slučajeva oboljenja u ljudi bila manja od 3%. Rezultati istraživanja provedenih tijekom 2012. godine dokazuju da su rezultati kontrole aktivnosti virusa Zapadnog Nila u konja bili indikativni za mjesto i vrijeme pojave kliničkih oboljenja ljudi. Zaključno, višegodišnji dokaz aktivnosti virusa Zapadnog Nila u konja u najmanje 9 županija RH ukazuju na moguće enzootsko pojavljivanje bolesti. Nadalje, RH je vjerojatno dio značajno većeg enzootskog područja i bolest se najvjerojatnije širi iz dva pravca, s jedne strane iz Srbije i Mađarske te s druge strane iz Italije. Stoga su očekivanja budućih epizootija i epidemija bolesti u sljedećim sezonama vrlo izvjesna. Prikazani rezultati istraživanja u konja i klinički slučajevi u ljudi tijekom 2012. godine jasno naglašavaju značaj korištenja konja kao “sentinel” životinja jer nam rezultati istraživanja omogućavaju predviđanje mjesta i vremena pojave kliničkih slučajeva u ljudi. Navedeno obvezuje na daljnje provođenje programa kontrole virusa Zapadnog Nila u još većem opsegu zbog značajnih rezultata za veterinarsku medicinu te prije svega neprocijenjivih rezultata za javno zdravstvo.

West Nile virus; epizootiology; horses; Croatia

nije evidentirano