hrvatski

RAČUNOVODSTVENO SAGLEDAVANJE UTJECAJA POLITIKE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST NA POSLOVANJE U UGOSTITELJSTVU U REPUBLICI HRVATSKOJ

Kao i velik broj država Europe i svijeta turizam je i kod nas izabran kao dugoročno najpovoljnije gospodarsko razvojno usmjerenje. U manje razvijenim zemljama usmjerenje na turizam kao razvojni koncept najčešće se spominje u kontekstu jačanja pozicije u međunarodnoj razmjeni i bržeg rješavanja problema u platnoj bilanci, te problema nezaposlenosti, bržeg razvitka nerazvijenih područja i sl. Hrvatska je prepoznala specifičan i istodobno golem tržišni potencijal u turizmu, ali se čini da je u dosadašnjim ostvarenjima hrvatskog turizma iskoristivost razvojnih rezervi nedovoljna. Tijekom razdoblja tranzicije hrvatski turistički i ugostiteljski sektor stagnirao je. Pritom se misli na slabu edukaciju i motivaciju zaposlenika u ugostiteljsko-turističkim djelatnostima, stare tehnologije, visoke troškove, ali i na utjecaj poreznih politika tj. njenih negativnih efekata na razvoj ugostiteljsko-turističkih djelatnosti. Bez obzira na sve manjkavosti ugostiteljstvo i turizam se i u Hrvatskoj potvrdio kao jedno od najvažnijih područja ukupnog gospodarstva. Budući da ugostiteljski i turistički djelatnici, kao i svi drugi djelatnici, plaćaju državi porez, taj porez trebao bi doprinositi, kako povećanju državnog budžeta, tako i poticati sveopći razvoj ekonomije i gospodarstva jedne države. U sklopu navedenog u Republici Hrvatskoj primjenjuje se od 1. siječnja 1998. godine "Zakon o porezu na dodanu vrijednost". U ovom magistarskom radu nastoji se obrazložiti i sagledati utjecaj poreznih politika u smislu da su troškovi u ugostiteljskim i turističkim djelatnostima regresivni, da porez na dodanu vrijednost čini najveći dio troškova oporezivanja te da je udio troškova oporezivanja u ugostiteljskim i turističkim djelatnostima u relevantnim poreznim prihodima isto tako visok. Sustav računovodstvenog izvješćivanja potrebno je temeljiti na stvarnim zahtjevima menadžmenta u ugostiteljskim i turističkim djelatnostima, posebno na segmentima aktivnosti kao centrima odgovornosti proizašlih iz specifičnosti djelatnosti turizma. Organizacijski u ugostiteljskim i turističkim djelatnostima treba prvo ustrojiti menadžersko računovodstvo, s posebnim naglaskom na ulogu računovodstva u pripremi informacija za budžet, kao pretpostavke uspješne kontrole parcijalnih rezultata uzimajući u obzir PDV. Potrebno je i osigurati pristup metodi obračuna troškova i njihovo sučeljavanje s relevantnim prihodima. Menadžersko računovodstvo će osigurati za potrebe menadžmenta transparentno izvješćivanje o prihodima i rashodima pojedinih segmenata djelatnosti (promocija, aktivnosti i događanja i sl.). U tu svrhu provedeno je i istraživanje s ciljem da se s računovodstvenog aspekta analizira utjecaj PDV-a na razvoj ugostiteljsko-turističkih djelatnosti.

Računovodstveni informacijski sustav; Izvješćivanje; Menadžment; Menadžersko računovodstvo; Ugostiteljstvo; Turizam; Porez na dodanu vrijednosti (PDV); Učinak PDV-a.

Znanstveni poslijediplomski rad