hrvatski

Proizvodnja i kakvoća janjećeg mesa u Republici Hrvatskoj

Hrvatsko ovčarstvo temelji se na izvornim pasminama ovaca, a glavni proizvodni cilj većine uzgajivača je proizvodnja janjećeg mesa. Glavnina proizvodnje janjećeg mesa u Hrvatskoj odvija uglavnom na ekstenzivan način u mediteranskim i gorskim predjelima gdje ovce najveći dio godine borave i pasu na prirodnim pašnjacima uz rijetko ili čak nikakvo prihranjivanje krepkim krmivima. Kvalitetom i prepoznatljivošću posebno se ističe vrlo cijenjena mlada janjetina s naših otoka i priobalja, a specifična je po okusu i mirisu na koji prvenstveno utječe područje uzgoja poznato po aromatičnom mediteranskom bilju koje je uslijed specifičnih klimatskih utjecaja obogaćeno morskom solju. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja klaoničkih pokazatelja i kakvoće mesa janjadi nekih hrvatskih izvornih pasmina ovaca. Istraživanjima različitih autora bilo je obuhvaćeno 98 janjadi istarske ovce, 53 janjadi rapske ovce te 69 janjadi ličke pramenke i 49 janjadi dalmatinske pramenke, uzgajane u područjima gdje su navedene pasmine izvorno nastale. Sva pokusna janjad je od janjenja do klanja uzgajana sukladno tradicionalnoj tehnologiji pojedinog uzgojnog područja. Stoga su dob i tjelesna masa janjadi pri klanju bili u skladu s ovčarskom tradicijom uzgojnog područja, odnosno proizvodnom namjenom stada. Klaoničke mase trupa janjadi rapske ovce i janjadi istarske ovce bile su podjednake (10, 25 kg i 10, 46 kg), uz napomenu da je istarska janjad pri klanju bila znatno mlađa (75 dana). U janjadi istarske ovce utvrđen je i najveći randman (52, 56%), a vrijednosti randmana ostalih istraživanjima obuhvaćenih pasmina bile su u rasponu od 50, 27% do 52, 56%.

janjeći trup; klaonički pokazatelji; meso; izvorne pasmine ovaca

nije evidentirano