hrvatski

GOSPODARSKE ODLIKE KULTIVARA JAROG JEČMA (Hordeum vulgare L.)

Razvoj pivarstva i sladarstva u Republici Hrvatskoj utječe na povećanje sjetvenih površina zasijanih jarim ječmom. Međutim, Republika Hrvatska smještena je u kontinentalnom i južnom dijelu Europe, gdje ozimi ječam u odnosu na jari ječam, pogotovo u nizinskim područjima, ostvaruje više, sigurnije i stabilnije urode zrna (Kovačević i sur., 1994., Kovačević i sur., 1997., Lalić i Kovačević, 1997a) zbog boljeg iskorištavanja jesenske i zimske vlage, bolje otpornosti na sušu, odnosno dozrijevanjem prije ljetnih suša. Jari ječam u odnosu na ozimi ječam ima odliku bolje i ujednačenije kakvoće slada (Lalić i Kovačević, 1997b.). 24 genotipa jarog ječma testirana su u pokusima u 1998. godini na lokalitetima Osijek (eutrični kambisol) i Nova Gradiška (2 pokusa- aluvij i pseudoglej) sa svrhom ispitivanja utjecaja činitelja proizvodnje, lokaliteta (plodnosti tla) i genotipa na urod zrna i komponente uroda zrna jarog ječma. Istraživanja su ukazala na značajan utjecaj tipa tla (lokaliteta) na urod zrna, učešće zrna I klase, hektolitarsku masu zrna, sadržaj bjelančevina i visinu biljke. Za urod zrna procijenjena je značajna razlika između lokaliteta (plodnosti tla), genotipova i statistički neopravdana interakcija genotip*okolina. Na lokalitetu Osijek, tlu eutrični kambisol ostvaren je značajno viši urod zrna (5.812 t/ha) u odnosu na urod zrna u Novoj Gradiški, aluvijalnom tipu tla (5.127 t/ha) i pseudogleju (5.064 t/ha). Ukupno, urodom zrna slične razine izdvojile su se sorte Mishka (5.987 t/ha), Magda (5.802 t/ha), Panonia (5.746 t/ha), Jaran (5.714 t/ha), Igor (5.760 t/ha) i linija Osk.5.65/2-94 (5.729 t/ha). Vrlo visokom hektolitarskom masom zrna istakle su se osječke linije jarog ječma Osk.5.76/8-90 (75.18 kg), Osk.4.39/4-95 (75.30 kg). Utvrđeno je da u težim uvjetima proizvodnje, na tlu niže plodnosti je teže kontrolirati sadržaj bjelančevina u zrnu ječma za potrebe sladarstva. Prosječan sadržaj bjelančevina (% S. T.) u zrnu na lokalitetu u Osijeku iznosio je 10.91%, a u Novoj Gradiški na aluvijalnom tipu tla 12.78%, te pseudogleju 12.87%. Niži sadržaj bjelančevina u zrnu ječma, imali su kultivari Maresi (11.58%), Magda (11.60%), Mischka (11.58%), Darko (11.90%) i linija Osk. 6.145-95 (11.56%).U proizvodnji ječma za sladarstvo, bitno je učešće zrna I klase. Visokim učešćem zrna I klase odlikuje se kultivar Darko (95.37%), te linija Osk. 5.112/1-90 (95.80%). U tih genotipova naročito je visoko učešće zrna iznad 2.8 mm (72.88% ; 82.65%). Oplemenjivanjem su stvoreni kultivari višeg uroda zrna, visokog učešća zrna I klase, a nižeg sadržaja bjelančevina. To je postavljeni pravac oplemenjivanja ječma za potrebe sladarstva i pivarske industrije. Međutim, uvjeti uzgoja imaju značajnu ulogu u formiranju gospodarski važnih svojstva (urod zrna, sadržaj bjelančevina, učešće zrna I klase..), te je proizvodnju potrebno organizirati i nadzirati.

nije evidentirano

nije evidentirano