Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 599734

Metaboličke komplikacije u primatelja bubrežnog presatka


Mikolašević, Ivana; Jelić, Ita; Sladoje- Martinović, Branka; Orlić, Lidija; Živčić- Ćosić, Stela; Vuksanović-Mikuličić, Sretenka; Mijić, Maja; Rački, Sanjin
Metaboličke komplikacije u primatelja bubrežnog presatka // Acta Medica Croatica ; 66(Supp.2) / Kučišec-Tepeš, Nastja (ur.).
Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2012. str. 89-89 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Metaboličke komplikacije u primatelja bubrežnog presatka
(Metabolic disorders in renal transplant recipients)

Autori
Mikolašević, Ivana ; Jelić, Ita ; Sladoje- Martinović, Branka ; Orlić, Lidija ; Živčić- Ćosić, Stela ; Vuksanović-Mikuličić, Sretenka ; Mijić, Maja ; Rački, Sanjin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Acta Medica Croatica ; 66(Supp.2) / Kučišec-Tepeš, Nastja - Zagreb : Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2012, 89-89

Skup
DiaTransplant 2012

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 11.-14.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Arterijska hipertenzija ; dislipidemija ; srčanožilne bolesti ; šećerna bolest ; transplantacija bubrega
(Cardiovascular disease ; diabetes mellitus ; dyslipidemia ; hypertension ; kidney transplantation)

Sažetak
UVOD: Tradicionalni čimbenici rizika za razvoj srčanožilnih bolesti (SŽB) kao što su to arterijska hipertenzija (AH), novonastala šećerna bolest i poremećaj metabolizma masnoća i do 50 puta su učestaliji u primatelja bubrežnog presatka nego u općoj populaciji. Cilj istraživanja bio je analizirati učestalost navedenih metaboličkih poremećaja u primatelja bubrežnog presatka, analizirati utjecaj primijenjene imunosupresivne terapije na pojavnost spomenutih metaboličkih poremećaja te analizirati broj i vrstu primijenjene antihipertenzivne terapije. ISPITANICI I METODE: U istraživanje je uključeno 53 bolesnika, 41, 5% žena i 58, 5% muškaraca, prosječne životne dobi 49, 81±11, 26 godina kojima je zbog završnog stadija kronične bubrežne bolesti transplantiran bubreg u KBC-u Rijeka. Prosječno vrijeme liječenja dijalizom prije transplantacije iznosilo je 56, 00±41, 88 mjeseci. Svi su pacijenti primali trojnu imunosupresivnu terapiju (ciklosporin/MMF/glukokortikoid ili takrolimus/MMF/glukokortikoid). Kriterij za definiranje AH je bila vrijednost sistoličkog krvnog tlaka > 140 mmHg, te dijastoličkog krvnog tlaka veća od 90 mmHg ili upotreba antihipertenzivnih lijekova. Novonastalu šećernu bolest smo definirali vrijednostima glukoze natašte iznad 7 mmol/L odnosno neovisno o vremenu proteklom od obroka >11, 1 mmol/L. U bolesnika koji su imali vrijednost kolesterola ≥ 5, 65 mmol/L i/ili LDL-kolesterol ≥ 2, 59 mmol/L smo primijenili terapiju statinima. Bolesnici su praćeni tijekom dvije godine. REZULTATI: Nakon transplantacije 92, 5% bolesnika imalo je evidentiranu AH. Bolesnici koji su primali ciklosporinon imali su statistički značajno veću incidenciju AH u odnosu na bolesnike koji su primali takrolimus, (p=0, 025). Devet (17%) bolesnika postiglo je ciljnu vrijednost arterijskog tlaka (<130/80 mmHg). Osam bolesnika je u terapiji imalo 1 lijek (antihipertenziv), 24 bolesnika 2 lijeka, 15 bolesnika 3 lijeka, 2 bolesnika su uzimala više od 3 lijeka, dok 4 bolesnika nije primalo antihipertenziv. Najčešće upotrijebljeni antihipertenziv bio je inhibitor kalcijskih kanala (40, 4% bolesnika), potom slijede β blokatori (26, 6% bolesnika) i inhibitori RAS sustava (ACE inhibitore primalo je 9, 2% bolesnika, ARB-ove 16, 5% bolesnika). U šest (11, 3%) bolesnika dijagnosticirana je novonastala šećerna bolest, a u 21 (39, 6%) bolesnika dijagnosticiran je poremećaj metabolizma masnoća. Nije bilo statistički značajne razlike u pojavnosti šećerne bolesti i poremećaja metabolizma masnoća između bolesnika koji su kao dio trojne imunosupresivne terapije primali ciklosporin, u odnosu na bolesnike koji su primali takrolimus. ZAKLJUČAK: Potrebno je provoditi redovitu i stalnu provjeru zdravstvenog stanja bolesnika s bubrežnim presatkom. Uz kontrolu laboratorijskih parametara funkcije presatka, vrlo važne su kontrole krvnog tlaka, metabolizma glukoze i masnoća uz ostale važne parametre, kako bi se na vrijeme uočila pojava metaboličkih komplikacija i započelo njihovo liječenje sa svrhom sprječavanja razvoja SŽB, smanjenja mortaliteta ovih bolesnika kao i očuvanja dobre funkcije presatka, a time i kvalitete života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Časopis indeksira:


  • Scopus
  • MEDLINE