engleski

Genetic analysis of Croatian autochthouous sweet cherry cultivars (Prunus avium L.)

Uzgoj trešanja (Prunus avium L.) ima svoju tradiciju u nekoliko regija u Hrvatskoj. To su Plešivica i Okićka gora, Kvarner, i područje Kaštela, gdje su se autohtone sorte i lokalni biotipovi razmnožavali cijepljenjem i širili pod lokalnim imenima. To su sljedeće sorte: 'Okićka', 'Lovranska', 'Tugarka', 'Stonska', 'Gomilička', 'Kutjevačka' i 'Creska'. Nije poznato njihovo porijeklo, ne zna se jesu li se nakon neplanske introdukcije proširile pod lokalnim nazivom ili su zaista autohtone. Nepoznat je genetski identitet tih sorata, njihovi pomološki opisi su ograničeni, a njihova propagacija se provodi bez uvida u eventualnu varijabilnost i ne zasniva se na pomološkoj evaluaciji i klonskoj selekciji. Cilj istraživanja je provesti pomološku determinaciju autohtonih i najvažnijih introduciranih sorata pomoću morfoloških deskriptora, utvrditi njihov genotip pomoću SSR-markera i sastav S-alela genetskom analizom zasnovanom na PCR-u, a unutarsortnu varijabilnost 'Lovranske' i 'Creske' AFLP-markerima na genetskoj, a pomološkim i pomometrijskim metodama na fenotipskoj razini, uz pomometrijsku usporedbu s introduciranim sortama u pokusnim nasadima. Referentni uzorci za DNA-analizu prikupljeni su u nekoliko hrvatskih rasadnika i u kolekcijskom nasadu u Sloveniji, a oni autohtonih sorata u proizvodnim nasadima u Hrvatskoj i Makedoniji. Autohtone sorte 'Stonska', 'Okićka' i 'Gomilička' na deset analiziranih SSR lokusa imaju jedinstvene genetske profile i grupiraju zasebno, kao i na morfološkoj razini, a razlikuju se i u sastavu S-alela. Radi se o jedinstvenim sortama, najvjerojatnije autohtonim. 'Creska', 'Lovranska', 'Tugarka' i 'Kutjevačka' imaju jednak SSR-profil na ispitanih deset mikrosatelitskih lokusa, kao i istovjetan sastav S-alela, što upućuje na činjenicu da je riječ o sinonimima. Isti genotip utvrđen je kod makedonske sorte 'Ohridska', slovenskih 'Pavliška' i 'Popovka', te nekoliko genotipove koje nose imena stranih sorata čiji uzorci su prikupljeni u hrvatskim rasadnicima. Uzorci nekoliko važnih sorata ('Hedelfingen', 'Germersdorfska', 'Lambert', 'Van', 'Bing' i dr.) imaju različite genetske profile unutar uzoraka dostupnih za njih, što upućuje na greške u obilježavanju unutar rasadnika. To implicira na potrebu provjere i revizije postojećih matičnih nasada trešnje primjenom suvremenih metoda genetičke identifikacije. Genotip autohtonih sorata 'Creska', 'Lovranska', 'Tugarka' i 'Kutjevačka' ima genetsku konstituciju S-alela S3S12, 'Gomilička' S2S3, 'Stonska' S6S9 i 'Okićka' S3S6. AFLP-analizom utvrđeno je variranje unutar 'Creske' i 'Lovranske'. 'Creska' se pokazala superiornom u svim pomometrijskim svojstvima važnim za tržište (masa ploda, sadržaj šećera) u usporedbi sa introduciranim komercijalnim sortama, dok je 'Lovranska' bila u rangu s drugim komercijalnim sortama. S obzirom da se radi o istom genotipu na temelju SSR markera, možemo zaključiti da ovaj genotip ima perspektivu u komercijalnoj proizvodnji trešnje, posebno u području Kvarnera. Varijabilnost utvrđena AFLP-analizom, kao i varijabilnost pomometrijskih svojstava ukazuje na realnu osnovu za provođenje klonske selekcije.

sweet cherry; Prunus avium L.; native varieties; identification of varieties; SSR; AFLP; S-alleles; self-incompatibility; GSI; pomological analysis; morphological descriptors; 'Creska'; 'Lovranska'; 'Tugarka'; 'Okićka'; 'Ohridska'

nije evidentirano