Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Usporedba pokazatelja aerobnog energetskog kapaciteta dobivenih različitim protokolima opterećenja u trkačica (CROSBI ID 187092)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Kolić, Lucija ; Šentija, Davor ; Babić, Vesna Usporedba pokazatelja aerobnog energetskog kapaciteta dobivenih različitim protokolima opterećenja u trkačica // Hrvatski športskomedicinski vjesnik, 27 (2012), 1; 17-23

Podaci o odgovornosti

Kolić, Lucija ; Šentija, Davor ; Babić, Vesna

hrvatski

Usporedba pokazatelja aerobnog energetskog kapaciteta dobivenih različitim protokolima opterećenja u trkačica

Cilj istraživanja bio je usporediti parametre aerobnog kapaciteta, izmjerene pomoću dva testa progresivnog opterećenja na pokretnom sagu različitog trajanja u trkačica. Deset trkačica različitih disciplina podvrgnute su dvama progresivnim testovima opterećenja do iscrpljenja na pokretnom sagu (ST: porast brzine saga 1 kmh /min ; KT: porast brzine saga 1 kmh /30 s). spiroergometrijski podaci usrednjeni su na vremenski period od 30 s, te je drugi ventilacijski (anaerobni) prag (P) određen metodom. Postignuta maksimalna brzina trčanja (v : 17, 1±1, 4 km/h ; v : 19, 4±1, 2 km/h) kao i brzina trčanja pri P(v: 12, 3±1, 5 km/h ; v: 13, 8±1, 5 km/h) značajno su se razlikovale između protokola (p<0.05), tj. v i v bile su obrnuto proporcionalne ukupnom trajanju testa, odnosno duljini trajanja pojedinog stupnja opterećenja. Maksimalna frekvencija srca bila je značajno niža u KT testu (FS : 194, 9±6, 8/min, FS: 190, 4±6, 0/min ; p=0, 03) što se može pripisati inerciji kardiovaskularnog sustava, dok se FS pri P nije značajno razlikovala između protokola (FS: 178, 2±8, 7/min, FS : 175, 2±10, 9/min ; p>0, 05). Maksimalni primitak kisika nije se razlikovao između testova (VO2: 52, 6±4, 9 ml/kg, VO2: 53, 9±6, 2 ml/kg ; p>0.05), dok pri P, iako mala, razlika u primitku kisika bila je statistički značajna (VO2: 45, 6±5, 2 ml/kg, VO : 47, 7±5, 2 ml/kg ; p=0.03). Korelacijskom analizom utvrđena je visoka povezanost između svih parametara dvaju primijenjenih protokola (r=0.77-0.96, p<0.05), izuzev respiracijskog kvocijenta (RQ) pri P i pri maksimalnom opterećenju (r=0.01-0.52, p>0.05). RQ nije se razlikovao između testova pri P (RQ: 0.98±0, 04, RQ: 0, 96±0, 08 ; p>0.05), niti pri maksimalnom opterećenju (RQ: 1.20±0, 09, RQ: 1, 25±0, 11 ; p>0.05). Nešto niže vrijednosti RQ u odnosu na vrijednosti opisane u trkača muškog spola mogu se objasniti većim udjelom lipolize u žena uslijed razlika u hormonalnom statusu. Rezultati istraživanja ukazuju da je pri usporedbi rezultata progresivnih testova opterećenja potrebno voditi računa o značajkama primijenjenog protokola, odnosno duljini trajanja testa.

trčanje ; aerobni kapacitet ; anaerobni prag ; progresivni test opterećenja

nije evidentirano

engleski

Comparison of aerobic capacity indicators obtained from different graded exercise test protocols in female runners

nije evidentirano

running ; aerobic capacity ; anaerobic threshold ; graded exercise test

nije evidentirano

Podaci o izdanju

27 (1)

2012.

17-23

objavljeno

0354-0766

Povezanost rada

Kineziologija, Temeljne medicinske znanosti

Poveznice