hrvatski

Pomoćne povijesne znanosti: jučer, danas, sutra

Temeljne pomoćne povijesne znanosti koje postoje u sklopu historiografije, a u koje ubrajamo paleografije, diplomatiku, egdotiku i kronologiju, kao i one šire koje zadiru i u druge znanstvene discipline (heraldika, genealogija, sfragistika, veksilologija), od prvih dana hrvatske kritičke historiografije imale su svoje mjesto u znanstvenom istraživanju jer su neizbježan alat povjesničarskog zanata. No, i jedne i druge nizom povijesnih okolnosti doživljavale su svoje uspone i padove. Paleografije (ona latinska, ali i obje hrvatske), ovisno o političkim okolnostima, dobivale su na značenju, ali i gubile. Ista je situacija i s heraldikom koja je morala biti gotovo pedeset godina izvan većeg interesa istraživača zbog društvenog sustava u kojemu smo živjeli. No, heraldika je zato doživjela svoje buđenje i snažan uzlet u posljednjem desetljeću 20. stoljeća. U izlaganju ćemo oslikati današnju situaciju s obzirom na studijske programe, znanstvena istraživanja te uopće potrebu razvijanja i svladavanja ovih disciplina te njihovo mjesto u budućnosti s naglaskom na potrebi istraživanja hrvatske baštine i osnaživanja identiteta u novom okviru europske zajednice naroda i država. U tom smislu ponudit će se neki prijedlozi i rješenja.

pomoćne povijesne znanosti (paleografija; diplomatika; egdotika; kronologija; heraldika; genealogija; sfragistika; veksilologija)

nije evidentirano