hrvatski

Važnost i razlozi nestanka poljoprivrede na Splitskom poluotoku

Prije nego je poprimio današnji oblik, Splitski poluotok bio je u cijelosti plodno splitsko polje, a većina stanovnika grada Splita bavila se poljoprivredom. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća poljoprivredi se gubi gotovo svaki trag. Razloga je više i oni su kompleksni, ali u osnovi poljoprivreda je nestala zbog gubitka težačkog staleža, te zbog gubitka splitskog polja izgradnjom stambenih kapaciteta za doseljeno stanovništvo. Gledano iz perspektive agronoma, ovo predstavlja nepovratan gubitak oko 2000 ha plodne površine u povoljnom klimatu, prirodno opskrbljene vodom. Splitski težaci su u kolonatskim odnosima obrađivali polje, te su bili strogo vezani za zemljoposjednike. Do pojave filoksere u Europi, uzgajale su se različite kulture: od tipičnih mediteranskih do povrća i žita. Međutim, nakon propadanja europskih vinograda, cijena dalmatinskih vina je drastično porasla, što je u konačnici dovelo do toga da je vinova loza istisnula svaku drugu kulturu sa splitskog polja. Oporavkom europskih vinograda pada cijena vina, a istovremeno su i prinosi znatno manji zbog lošeg gospodarenja zemljom. Ozbiljna inicijativa za oporavkom splitske poljoprivrede je izostala jer su zemljoposjednici inače bili malo zainteresirani za zemlju, a težaci nisu ni mogli ni htjeli ulagati u zemlju koja nije njihova. Slijedi niz nepovoljnih situacija za poljoprivredu, te masovno doseljavanje u Split. Sve ovo je u konačnici dovelo do nestanka poljoprivrede na Splitskom poluotoku.

Splitski poluotok; Splitsko polje; Težaci; Vinogradarstvo

nije evidentirano