Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 598120

Utjecaj prehrambenih lipida na lipidni metabolizam riba


Pavić, Valentina; Galović, Dalida; Has-Schön, Elizabeta
Utjecaj prehrambenih lipida na lipidni metabolizam riba // Proceeding Summary, 8. Međunarodni gospodarsko - znanstveni skup o ribarstvu / Ivan Bogut (ur.).
Vukovar: Hrvatska gospodarska komora, 2012. str. 6-7 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj prehrambenih lipida na lipidni metabolizam riba
(Influence of dietary lipids on lipid metabolism in fish)

Autori
Pavić, Valentina ; Galović, Dalida ; Has-Schön, Elizabeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Proceeding Summary, 8. Međunarodni gospodarsko - znanstveni skup o ribarstvu / Ivan Bogut - Vukovar : Hrvatska gospodarska komora, 2012, 6-7

Skup
8. Međunarodni gospodarsko - znanstveni skup o ribarstvu

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 19.-20.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Prehrambeni lipidi; lipid metabolism; akvakultura
(Dietary lipids; lipid metabolism; aquaculture)

Sažetak
Riba tradicionalno zauzima glavno mjesto izvora n- 3 masnih kiselina u ljudskoj prehrani. Prema preporuci zdravstvenih organizacija omjer n-3 nezasićenih masnih kiselina naspram zasićenih masnih kiselina poželjno je podići na zadovoljavajuću razinu (0.45). Naime, konzumiranje hrane bogate zasićenim masnim kiselinama povezano je s povećanom razinom LDL kolesterola u krvi i povećanim rizikom oboljevanja od koronarnih bolesti. Kada se hrana za ribe iz uzgoja promijeni dodavanjem biljnih ulja, dolazi do promjene sastava lipida mišića riba te postoji mogućnost smanjenja potencijala ribe kao izvora dugolančanih n-3 masnih kiselina u ljudskoj prehrani. Hrana pripravljena za akvakulturu sadrži uglavnom proteine i masti, s malim količinama vitamina i minerala. Proteini su najskuplja komponenta, pa se teži postizanju minimalnih količina proteina potrebnih za optimalni rast s odgovarajućom ravnotežom drugih hranjivih tvariza potrebnu energiju. Lipidi prvenstveno služe za proizvodnju energije u obliku ATP-a preko mitohondrijske ß- oksidacije, no imaju i strukturnu funkciju u staničnoj membrani, prekursori su eikozanoida, te djeluju kao nosači tvari toplivih u lipidima. Zbog metaboličkih interakcija između proteina, masti i ugljikohidrata, precizno određivanje potreba za prehrambenim masnoćama u prehrani ribe nije moguće. Korištenje takozvanih "visokoenergetskih" prehrana vrlo je rašireno u akvakulturi, što za posljedicu ima promjenu metabolizma masti i masnih kiselina ribeiz uzgoja uz utjecaj na zdravlje ribe, a tako i njenih svojstava u svrhu promisanja zdravlja. Visoko energetske (masne) prehrane formulirane su za povećanje rasta ribe maksimalno iskorištavajući učinak štednje proteina visokoenergetskim lipidima i dopuštajući što je više moguće pretvorbu proteina u mišićne bjelančevine. Odavno je poznato da postoji snažna veza između prehrambene razine lipida i razine lipida u trupu ribe. povećane razine prehrambenih lipida smanjuju de novo sintezu masnih kiselina putem inhibicije nekoliko enzima uključenih u jetrenoj lipogenezi. Sve vrste kralježnjaka imaju prehrambene zahtjeve za određenim polinezasićenim masnim kiselinama (PUFA). U slučaju nedostatka u hrani, životinja prestaje s rastom i reprodukcijom, razvija različite patološke pojave i na kraju umire. Kako bi zadovoljili uvjete za normalan rast i razvoj, ključno je osigurati dovoljne količine ispravnih esencijalnih masnih kiselina, a koje se kvantitativno razlikuju tijekom života ribe. Dakle, točno definiranje potreba danih vrsta riba za esencijalnim masnim kiselinama uključuje ne samo određivanje apsolutnih zahtjeva svakog niza PUFA, već i optimalnu ravnotežu između dvijeserije , jer postoje kompetitivne interakcije između n-6 i n-3 PUFA, u smislu elongacoje i desaturacije, pretvaranja C18 u C20 i C22 PUFA i izravnog djelovanja polinezasićenih masnih kiselina pro stvaranju eikozanoida. Stoga, kako bi se zadovoljilo preporučeno uzimanje n-3 masnih kiselina, potrebne su mjere za poboljšanje hranjenja riba, uz stvaranje održive akvakulture i poboljšanje prakse.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija), Prehrambena tehnologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Sveučilište u Osijeku - Odjel za biologiju