hrvatski

Mjere li skale upravljanja dojmovima namjerno iskrivljavanje odgovora na upitnicima ličnosti?

Nedavna anketa među psiholozima koji često koriste upitnike ličnosti u znanstvene i praktične svrhe (Goffin i Christiansen, 2003) pokazala je da većina koristi skale socijalno poželjnog odgovaranja te na temelju njih korigira rezultate dobivene na temeljnim skalama upitnika ličnosti. Ovaj nalaz je iznenađujući s obzirom da nije sukladan studijama koje su pokazale da korekcije za socijalno poželjno odgovaranje ne rezultiraju točnijim opisima ličnosti (Ellingson, Sackett, i Hough, 1999), niti poboljšavaju valjanost upitnika ličnosti u predviđanju različitih kriterijskih varijabli (Schmitt i Oswald, 2006). Ipak, s obzirom na novi razvoj u konceptualizaciji i mjerenju socijalno poželjnog odgovaranja (Paulhus, 2002, 2006) potrebno je ponovno razmotriti korisnost skala socijalno poželjnog odgovaranja. Prema najnovijem, Paulhusovom (2002) modelu svjesno prikazivanje u socijalno poželjnom svjetlu nije jedno- nego dvodimenzionalno te ga treba mjeriti dvjema skalama upravljanja dojmovima koje se međusobno razlikuju u sadržaju. Prva je skala Upravljanja zajedništvom koja mjeri tendenciju ispitanika da negira socijalno devijantne impulse i ističe svetačke karakteristike, a druga skala Upravljanja djelotvornošću koja ukazuje na stupanj pretjerivanja u vlastitoj intelektualnoj i socijalnoj kompetentnosti. Te su dvije skale nedavno konstruirane (Paulhus, 2006) te je njihova valjanost nedovoljno istražena. Cilj ovog istraživanja bilo je ispitati korisnost skala Upravljanja zajedništvom i djelotvornošću za mjerenje namjernog iskrivljavanja odgovora na upitnicima ličnosti. U istraživanju je sudjelovalo 213 sudionika koji su ispunili pet-faktorski model ličnosti i skale socijalne poželjnosti iskreno i u situacijama poticanog iskrivljavanja. Rezultati provedenih analiza su pokazali da su obje skale upravljanja dojmovima osjetljive na situaciju primjene upitnika, odnosno da se rezultat na njima povećava u funkciji porasta motivacije za prikazivanjem u socijalno poželjnom svjetlu. Međutim, rezultati na tim skalama bili su slabo povezani s direktnim mjerama iskrivljavanja odgovora na upitniku ličnosti, a korigiranje uljepšanih odgovora na upitnicima ličnosti za upravljanje dojmovima nije povećala njihovu sličnost rezultatima prikupljenima u situaciji iskrenog odgovaranja. Zaključno, rezultati našeg istraživanja ukazuju da je vrijednost ovih dviju skala za mjerenje namjernog iskrivljavanja odgovora na upitnicima ličnosti upitna, te je neopravdano na temelju rezultata na tim skalama korigirati rezultate na osnovnim skalama ličnosti ili isključivati ispitanike čiji rezultati upućuju na izraženo socijalno poželjno odgovaranje.

upravljanje dojmovima; socijalna poželjnost; upitnik ličnosti

nije evidentirano