hrvatski

Srce i mozak:od kada kompeticija i zašto

Drži se da je povijest Zapada ujedno i povijest tijela. Od davnine srce igra važnu ulogu u razumijevanju tijela, dok su stavovi o značenju mozga biti oprečni. Cilj ovog rada je istaknuti nešto uočljivija poimanja srca i mozga kroz različita povijesna razdoblja. Krenulo se od antičkog razdoblja, potom kroz srednji vijek i novi vijek do modernog doba. Srce je za Aristotela središte vitalnosti i inteligencije, dok je za Galena mentalna aktivnost u mozgu, ne u srcu. U srednjem vijeku Avicena smatra da je srce inteligentni organ koji kontrolira i usmjerava sve organe. Za Ibn Sina moć fantazije je u mozgu. Ibn al -Nafis srce uključuje u jetrene radnje i govori o kruženju životnih duhova žilama. U novom vijeku raspravlja se o značenju srčanih klijetki odn. o značenju moždanih komora. Raspravlja se o moždanoj cirkulaciji koja je inspirirana Harveyevom idejom o cirkulaciji krvi, traga se za sjedištem duše - sensus communis - Decartes spominje epifizu. Zbog tehničko - tehnoloških postignuća u modernom dobu veći je napredak u shvaćanju anatomije srca i mozga, postoje egzaktna fiziološka i neurološka saznanja. Još uvijek nema značajnijeg razumijevanja funkcije mozga. Umjesto zaključka, ali u vidu sveobuhvatnije rasprave, valjalo bi se pitati zašto je još uvijek i danas u poimanju srca odn. mozga uz znanstvena i dosta laičkih opažanja. Nadalje, zašto je još uvijek i danas uz znanstvena i drugih različitih pristupa poput religijskih, umjetničkih, filozofskih pa i naivno realističkih. Je li tome uzrok još uvijek neodgonetnuto pitanje: Gdje obitava duša?

srce; mozak; poimanje; kompeticija; povijest

nije evidentirano