hrvatski

(Ne)sloboda u izboru bračnog partnera i mirazi u obiteljima splitskih obrtnika sredinom 15. stoljeća

Sklapanje ženidbenih veza i zasnivanje obitelji važna je sastavnica svakodnevnog života koju u suvremenom društvu svaki pojedinac kreira slobodno. Međutim, u srednjem je vijeku izbor bračnog partnera, pod izlikom društveno-pravne regulacije, često bio ograničavan, a nerijetko i osporavan. Naime, odredbe su obiteljskog prava, uz temeljne propise o bračnim zajednicama, često donosile i mnoštvo uvjeta kojima su utjecale na izbor bračnog partnera, kao što su, primjerice, bile odredbe o dozvoli roditelja za sklapanje braka, zatim propisi o sastavljanju bračnog ugovora i davanju zaloga za brak ili, pak, statutarne odredbe o troškovima miraza. Uz ove i slične zakonske propise, i različite su društvene norme sužavale izbor mladoženja pri odabiru svojih nevjesta pa je tako, primjerice, bilo neprimjereno izabrati za suprugu ženu iz nižeg društvenog staleža ili, pak, ponuditi mladoženji nevjestu bez odgovarajućeg miraza. Ovaj rad na temelju sačuvanih ugovora o sklapanju braka i ugovora o mirazu ocrtava okvire (ne)slobode u izboru bračnog partnera u obiteljima splitskih obrtnika sredinom 15. st. Na temelju sačuvanih podataka splitskog notarijata rad će prikazati administrativnu praksu ženidbenih ugovora i dokumenata o mirazu, ali će ujedno ocrtati i društvene norme te splitske običaje prilikom ugovaranja pučanskih brakova. Analiza sačuvanih ugovora i njihova usporedba s odredbama splitskog statuta pokazat će koliko je svakodnevna ženidbena praksa odražavala statutarne propise i društvene norme. I naposlijetku, ovaj rad pokušava, na temelju navedene arhivske građe, ocrtati i pravni položaj žena i ženske djece u splitskim obrtničkim obiteljima sredinom 15. st.

obrtnik; bračni partner; miraz; Split

nije evidentirano