engleski

Socio-political activity of Stjepan Zimmerman in the first half of the 20th century

Ovdje je predstavljena filozofijska ostavština te općenito društveno politička aktivnost Stjepana Zimmermanna - vodećeg predstavnika hrvatske neoskolastike. Na temelju objavljenih Zimmermannovih radova, imamo uvid u kratak pregled triju djela: Jaspersov egzistencijalizam, Uvod u filozofiju i Znanost i vjera. Dokazano je da su ova tri djela važna za cjelokupni njegov opus iz dva razloga: suočavajući se s Jaspersom u prvome djelu, Zimmermann pokušava utvrditi sličnosti neoskolastike i egzistencijalizma, dok u potonja dva upotpunjuje svoja stajališta iz filozofije kulture. Na početku diplomskog rada imamo uvid o nekim ključnim događajima u životu Stjepana Zimmermanna koji su utjecali na njegovu formaciju kako u političkom, tako i u filozofskom pogledu. Kao što je i sam Zimmermann tvrdio, da bi se razumijelo shvaćanje modernizma bilo je potrebno poznavanje opusa uvaženog filozofa Immanuela Kanta koji je, takoreć, smrvio metafiziku i započeo novu eru modernog shvaćanja filozofije. Nadalje, u prijeporima s novonastalim ideologijama toga vremena, Zimmermann odbacuje ateističke napade na kršćanstvo. Thaller ga kritizira da svojim postupkom krši slobodu nauke, a Vernić je prilikom objavljivanja Zimmermanove knjige Duševni život (1932.) prozvao Akademiju da se ogriješila o interkonfesionalni akt i slobodu savjesti pomažući izdavanje psihologije prema katoličkim stajalištima, na što Zimmermann odgovara da se on ne poziva na autoritet Crkve nego na razum kao izvor filozofiranja, i da se temelj nauka o duši koji on zastupa već nalazio u Aristotelovoj filozofiji, i da ako je njegova filozofija vjerska propaganda kako kritičari govore, onda je i grčki filozof Aristotel vjerski propagator. Vezano uz nastanak ideologija u XX. Stoljeću, Zimmermann donosi jednostavno rješenje, kako se barem čini iz rasprava u djelu Znanost i vjera, a to je: prokazati ideologe što se skrivaju pod krinkom filozofa, te povijesne izvore umetanja različitih ideologija u filozofijsko mišljenje.

Neo-scholasticism; Modernism; agosticism

nije evidentirano