hrvatski

Stavovi prema radu, radni učinak i namjera napuštanja organizacije kod znanstvenih djelatnika

Cilj provedenog istraživanja bio je trojak: (a) ispitati razlike između znanstvenih novaka i ostalih znanstvenih radnika u zadovoljstvu poslom, zaokupljenosti poslom i odanosti organizaciji, (b) utvrditi kakva je povezanost ovih stavova prema radu s objektivno određenim radnim učinkom i namjerom napuštanja organizacije, te (c) provjeriti moderira li status znanstvenih radnika (znanstvenici vs novaci) povezanost stavova s kriterijskim mjerama. Istraživanje je provedeno na 184 znanstvena djelatnika jedne neprofitne znanstveno-istraživačke ustanove. Testiranjem značajnosti razlika u stavovima utvrđeno je da su znanstveni novaci (N=72) manje zaokupljeni poslom te da imaju manje izraženu afektivnu, instrumentalnu i normativnu odanost organizaciji nego znanstvenici (N=112). U skladu s hipotezom o kozmopolitskoj orijentaciji znanstvenih radnika i njihovoj jačoj vezanosti uz profesiju i profesionalnu zajednicu nego uz radnu organizaciju, zaokupljenost poslom se pokazala najboljim prediktorom radnog učinka i u uzorku novaka i u uzorku znanstvenika. S druge strane, značajne prediktore namjere napuštanja organizacije predstavljali su zadovoljstvo poslom te afektivna i instrumentalna odanost organizaciji. Status znanstvenih radnika nije moderirao povezanost stavova prema radu i radnog učinka, ali jest njihovu povezanost s namjerom napuštanja organizacije. Značajne interakcije dobivene su za zadovoljstvo poslom i afektivnu odanost organizaciji. Zadovoljstvo poslom bilo je snažnije povezano s namjerom napuštanja organizacije kod novaka nego kod znanstvenika, dok je afektivna odanost korelirala s namjerom napuštanja organizacije samo u uzorku znanstvenika. Ovakvi rezultati potvrđuju važnost stavova prema radu u predviđanju radnih ishoda, ali ujedno pokazuju da znanstvenici predstavljaju specifičnu profesionalnu skupinu kod koje je radna uspješnost determinirana drugačijim stavom prema radu nego kod drugih profesionalnih skupina. Oni također pokazuju da prognostička valjanost pojedinih stavova ovisi o tome predviđa li se namjera odlaska iz organizacije kod znanstvenika ili kod novaka.

Stavovi prema radu; radni učinak; namjera napuštanja; zadovoljstvo poslom

nije evidentirano