hrvatski

Ne križaj Križevce: Kronologija građanske inicijative

Kada smo krenuli u borbu za spas stare gradske jezgre, duše i srca našega grada, znali smo da se upuštamo u borbu „protiv aveti“. Oni koji imaju vlast i raspolažu gradskim proračunom odlučili su promijeniti lice grada u skladu sa svojim političkim i ekonomskim interesima, a podržali su ih lokalni interesni lobiji. Iza „posla desetljeća“ krili razni interesi – politički, ekonomski, osobni. Ipak, nema sumnje da su vrlo bitnu ulogu u usvajanju projekta, po kojem su radovi izvedeni, imala i njihova percepcija povijesti, njihovo obrazovanje i osobna kultura. Kako svaka vlast na ovim prostorima misli da povijest počinje s njom, tako je i ova naša lokalna nomenklatura svoj ego naslonila na taj postulat, svojstven zemljama i društvima kojima demokratski dosezi završavaju tamo gdje u suvremenom svijetu tek počinju. Usprkos saznanju da je tome tako, građanska inicijativa „Ne križaj Križevce“ ni jednog trenutka nije se mirila ni prihvatila predloženo rješenje kao definitivno, iako je gradska vlast netransparentno i gotovo kuloarski provela izbornu proceduru i usvojila rješenje kao krajnje i nepromjenjivo. Ono što nas je vodilo i davalo nam snagu u „borbi s vjetrenjačama“ bilo je, prije svega: - poštovanje prema tradiciji, prošlosti grada, starijim žiteljima i novim naraštajima, - opća kultura na kojoj se grad razvijao kroz stoljeća i iz čega je trebao crpiti inspiraciju i znanje za sadašnjost i budućnost, - ljubav za grad, njegove starine, ekokulturu, - čisto srce i ama baš nikakav osobni interes pojedinaca iz inicijative i svih onih građana i institucija koji su podržali inicijativu i pridružili joj se. Posebno želimo naglasiti, a ujedno i demantirati insinuacije da je iza inicijative i njenih postupaka stajala bilo kakva politika ili politička stranka, ideje ili skriveni interes koji bi usmjeravao inicijativu. Kao mahom nestranački, visokoobrazovani mladi ljudi s osobnim profesionalnim karijerama stali smo braniti interese grada, kakav poznajemo i volimo, od devastacije i kulturocida kakvom u Hrvatskoj nema primjera. Nijedan se grad nije jednim potezom, činom, projektom u tako kratkom vremenu odrekao svoje slike prošlosti, topline i ljepote „zelenog srca“ te sazidao spomenik sljepilu, uskogrudnosti i nekulturi vlastite sadašnjosti. Inicijativa nije negirala potrebu uređenja Strossmayerovog i Nemčićevog trga. Grad je trebao i morao osvježiti svoje lice, ali maksimalno poštujući zatečeno stanje, kao sliku grada i svjedočanstvo njegove bogate povijesti. Iza nastojanja inicijative stali su neovisna struka, veliki broj građana svojim potpisom na peticiju te šira javnost koju smo silnim trudom pokušavali i uspjeli upoznati s izvedvenim projektom i namjerama investitora. Upozoravali smo na tri bitne činjenice: - usvojeni projekt drastično mijenja lice centra grada, - veličina troškova u odnosu na gradski proračun i vrijeme u kojem se gradska vlast odlučila na investiciju, - prioritete nužne za oživljavanje devastiranog gradskog gospodarstva. U vremenu globalne ekonomske krize smatrali smo da je iznos od 12 milijuna kuna prevelik izdatak i da je mudrijim ulaganjem taj novac mogao pokrenuti grad iz ekonomske letargije i nepostojanja razvojnih projekata. Smatrali smo da je prvenstveno trebalo postojeći novac uložiti u oživljavanje ugašene proizvodnje, otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje materijalne baze koja bi gradu dala potreban zamah i otvorila vrata u bolju budućnost. Sve izloženo u publikaciji svjedočanstvo je borbe Davida i Golijata, sučeljavanje vizije i doktrine, pameti i gluposti, primitivizma i tradicije. Dokumentacija koju imate pred sobom svjedočanstvo je koje ostavljamo kao dokaz naših pokušaja suprotstavljanja stihiji. Zaključite sami jesmo li uspjeli. Ako je, zahvaljujući inicijativi, na trgovima J.J. Strossmayera i A. Nemčića zasađeno ili sačuvano i jedno stablo, ako na proljeće prolista jedna grana više ili se rascvjeta i jedan cvijet, smatramo da naše nastojanje i naša borba nisu bili uzaludni. Prošećite centrom grada u podne ili ponoć. Osvrnite se na paviljon, njegov izgled i moguću funkcionalnost u odnosu na prostor trga kao cjeline, a posebno na tribinu, fontanu i zelene površine. Zastanite u podne pa potražite hlad ispod krošnji stabala koja „ne smiju rasti“. Zatim, prošećite Nemčićevim trgom, pogledajte vrtuljak i sjetite se nedavnih vizura, vaših uspomena iz prošlosti. Konačni stav donesite sami.

građanska inicijativa; urbanizam; Križevci; devastacija

Ova građanska inicijativa provedena je zahvaljujući financijskoj potpori Regionalne zaklade za lokalni razvoj "Zamah" u sklopu decentraliziranog modela financiranja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Stavovi izneseni u ovoj publikaciji su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima navedenih zaklada.