hrvatski

Pojam i učinci zabluda u kaznenom pravu

Kako bi se u potpunosti afirmirano načelo subjektivne odgovornosti počinitelja potrebno je postići koherentan sklad općih instituta kaznenog prava. Polazeći od ove nužnosti zakonodavac je usvojio novo poimanje zabluda u Kaznenom zakonu iz 1998. godine. Unatoč važenju od nešto više od 10 godina pokazalo se kako i danas postoje nedoumice u svezi s institutom zabluda zbog kojih je ovaj institut rijetko primjenjiv u sudskoj praksi. Istraživanja su pokazala kako zablude ne prepoznaju kako sudišta tako ni branitelji okrivljenika. Jedan od razloga ovakvog stanja je i iznimno rijetko i sporadično pisanje kaznenopravnih znanstvenika i prakse o ovom institutu. Kako bi se otklonile nejasnoće i afirmirao institut zabluda u sudskoj praksi u radu će se objasniti pojam zabluda u logičnom i semantičkom smislu. Istražit će se povijesni razvoj ovog instituta kako bi se spoznali razlozi koji su doveli do prihvaćanja današnjeg uređenja zabluda. Komparativnim pristupom analizirat će se zablude u stranom zakonodavstvu i ocijeniti uspješnost takvih rješenja. Istražit će se sudska praksa u svezi s zabludama VSRH i ŽS u Rijeci u zadnjih 10 godina. Na osnovu ovako provedene analize i empirijskog istraživanja predložit će se rješenja de lege ferenda.

zablude; kazneno pravo

nije evidentirano