hrvatski

Njemačka i austrijska manjina u Republici Hrvatskoj i pravo na uporabu materinskog jezika

Pitanje jezika, ne samo kao društveni i politički fenomen, već i kao pravno pitanje, u neposrednoj je svezi s nacionalnom, odnosno jezičnom strukturom sredine u kojoj se javlja. Data struktura sa svim konkretnostima čini neposredni sociološki supstrat iz koga izvire ne samo način izražavanja i domašaj jezičnog pitanja u društveno-političkoj realnosti, već i oblik ispoljavanja i intenzitet ispoljavanja tog pitanja. Njemačka i austrijska manjina u Hrvatskoj, opterećene "povijesnim grijehom 'kolaboracije' s nacizmom" i posljedicama raseljavanja i izgona nakon II. svjetskog rata, tek osamostaljenjem Republike Hrvatske dobiva šansu za revitalizaciju svog kulturnog života i organiziranje na nacionalnoj osnovi, što znači i mogućnost za afirmaciju svog materinskog jezika i njegovu funkcionalnu uporabu u svakodnevnom životu.

jezik; materinski jezik; Nijemci; Austrijanci; zaštita manjinskih jezika; Hrvatska; povijesno iskustvo; govorna zajednica; označitelj identiteta

nije evidentirano