hrvatski

Paleogeografska rekonstrukcija polja Molve s osvrtom na postanak ležišta

Osnovni cilj ovoga rada bio je analizirati, objasniti i rekonstruirati geološki razvitak strukture i ležišta polja Molve. Republici Hrvatskoj pripada nekoliko velikih geoloških regionalnih makrojedinica i to panonskog sustava i jadranskog podmorja te izdignutog krškog područja Dinarida koji leži između njih. Svako od tih područja ima različite naftno geološke uvjete i potencijal između kojih je svakako najvažniji i najveći potencijal u Dravskoj depresiji, a unutar nje je posebno značajno polje Molve. To je najveće plinsko-kondenzatno ležište u Hrvatskoj i od izuzetne važnosti je za energetski potencijal zemlje, još od otkrića iz 1974. godine. Polje Molve je formirano kroz nekoliko tektonskih i taložnih događaja, uključujući „strike-slip“ rasjedanje i kompresijsko uzdizanje. Ležišna stratigrafija uključuje četiri litofacijesa (od devona do neogena). Litologija polja Molve uključuje nekoliko vrsta različitih stijena od gnajsa, škriljavaca, kvarcita, dolomita pa do vapnenaca i breča. Matične stijene generirane su u plitkomorskim i jezerskim facijesima, a migracija ugljikovodika se dogodila u razdoblju pliocena i kvartara.

Molve; Dravska depresija; proizvodnja; ležište; litofacijes; paleozoik; mezozoik; miocen.

nije evidentirano