hrvatski

Napad JNA i srpskih paravojnih postrojbi na grad Zadar i okolicu prema zaplijenjenim srpskim dokumentima

Namjera rada je bila dati pregled djelovanja JNA i srpskih paravojnih formacija u zadarskom zaleđu, odnosno na prostoru Ravnih kotara i Bukovice, te samoga grada Zadra, tijekom 1991. godine, a zaključno sa sklapanjem primirja u Sarajevu, 2. siječnja 1992. godine. Pri tome je, dakako, najveća pažnja posvećena vojnim djelovanjima, no govori se i o analizi društveno-političkih događanja na prostoru Republike Hrvatske zahvaćenom srpskom pobunom. Građa korištena za pisanje ovog rada zarobljena je tijekom i nakon operacije „Oluja“, kojom je napokon poražena vojna sila tzv. Republike Srpske Krajine i okončano njezino postojanje. Budući da je za vojno djelovanje na tlu sjeverne i srednje Dalmacije tijekom 1991. godine bio odgovoran isključivo 9. kninski korpus JNA, gradivo nastalo djelovanjem njegovih organa i službi predstavljalo je temelj za nastanak ovoga teksta. Ovdje posebice valja istaknuti dnevne izvještaje 180. "motorizovane brigade" JNA koja je na crti napada prema Zadru predstavljala glavnu vojnu silu, zatim izvještaje „Komande 9. korpusa“ i pojedinih jedinica u sastavu korpusa, dokumente „Komande garnizona Zadar“, te izvještaje tzv. Obaveštajno-bezbedonosnog organa (OB) 9. korpusa. Značajan izvor predstavljali su i dokumenti tzv. Glavnog štaba TO SAO Krajine koji prikazuju djelovanje paravojnih postrojbi u zadarskom zaleđu. Za pregled djelovanja hrvatskih obrambenih snaga koristio sam se djelom „Čovjek i rat 1990.-1992.“ generala Ive Jelića, tada zapovjednika 4. brigade ZNG-a, te knjigom „Zadar u Domovinskom ratu“ Jadranka Kaleba. Pažljivim sagledavanjem svih navedenih dokumenata, te njihovom usporedbom, može se doći do relativno točnog prikaza stvarnog stanja na prostoru sjeverne Dalmacije, uoči i tijekom izbijanja neprijateljstava. Veću zamjerku moguće je uputiti nepreciznosti i netemeljitosti dokumenata srpske provenijencije, budući da događaje opisuju onako kako im je u danom trenutku odgovaralo, prenoseći svu krivnju za ratni sukob na organe Republike Hrvatske i uporno tvrdeći kako su, posebice jedinice JNA, djelovale isključivo u samoobrani, kako bi se zaštitile od napada hrvatskih snaga. No, i takvi dokumenti potvrđuju usku povezanost rukovodstva JNA s pokretačima pobune u Kninu, daju uvid u naoružavanje i uvježbavanje srpskih paravojnih formacija od strane JNA, te nedvosmisleno ukazuju na to, tko je bio agresor a tko žrtva, kako na području Dalmacije, tako i na cjelokupnom državnom teritoriju Republike Hrvatske tijekom 1991.

Republika Hrvatska; JNA; Zadar; Domovinski rat

nije evidentirano