hrvatski

Strukturni učinci deindustrijalizacije

Ekonomsko-povijesno okruženje odredilo je razvoj hrvatske industrije. Hrvatska je u procesu „zakašnjele“ industrijalizacije shodno obrascu ubrzanog planskog razvoja bila karakterizirana visokim stupnjem ulaganja u industriju. Nakon osamostaljenja se do tada stvorena neadekvatna i neučinkovita industrijska struktura urušava, te naglo kreće proces deindustrijalizacije. Usporedno s tim procesom, te s procesom privatizacije, broj zaposlenih se naglo smanjuje. Ovaj rad stoga istražuje utjecaj deindustrijalizacije na zaposlenost odnosno nezaposlenost u Hrvatskoj nakon osamostaljenja, te mu je glavni cilj empirijskom analizom dokazati da se apsolutna deindustrijalizacija može smatrati odgovornom za pojavu strukturne nezaposlenosti. Deindustrijalizacija u Hrvatskoj je, naime, bila apsolutna, a ne relativna kao u drugim razvijenijim zemljama, te se u radu navedeni problem analizira poglavito u tom kontekstu.

deindustrijalizacija; prerađivačka industrija; zaposlenost; strukturna nezaposlenost

nije evidentirano