hrvatski

Neki pogledi jugoslavenskih vlasti na hrvatsko iseljeništvo sredinom 70-ih godina

Povijest iseljeništva sastavni je dio nacionalne povijesti. Hrvatska uglavnom nije imala klasično iseljeništvo, budući da je rijetko tko odlučio trajno iseliti tako da je prodao svoje imanje, odredio novo boravište i prekinuo vezu s domovinom. Većina Hrvata u trenutku odlaska u uvjerenju je da je njihov odlazak iz domovine privremenog značaja. To se očituje kroz snažne veze s obitelji i često posjećivanje zemlje. U odnosu jugoslavenskih vlasti prema hrvatskom iseljeništvu bilo je određenih nijansi – na jedan način postavljala se komunistička vlast prema prvom valu političkih emigranata nakon Drugog svjetskog rata, na drugi prema tzv. radnicima na privremenom radu u inozemstvu od sredine 60-tih godina, a na drugačiji sredinom 70-tih godina kada dolazi do izražaja sloj hrvatske političke emigracije koji se uključio u domovinska zbivanja početkom 90-tih godina. Autor citira dokumente koji to i potvrđuju. Niti u jednom tom dokumentu ne navodi se potreba i poželjnost povratka iseljenika u domovinu. Svaki pokušaj stvaranja demokratske oporbe u Jugoslaviji povezivan je s ekstremnom migracijom i onemogućavan, što je jedan od primjera na kojima se očitovala povezanost iseljene i domovinske Hrvatske.

nema

nije evidentirano