hrvatski

Recepcija slavonske književnosti u osnovnoškolskim udžbenicima (od 1. do 8. razreda) od 1970. do 2008. godine

Rad "Recepcija slavonske književnosti u osnovnoškolskim udžbenicima" (od 1. do 8. razreda) od 1970. do 2008. godine obuhvaća recepciju regionalne komponente u osnovnoškolskim udžbenicima, odnosno zastupljenost i ulogu pojedinoga autora. Zavičajna komponenta ovoga sustava ima svoju bit u onim autorima koji su vezanošću uz zemlju zavičajnoga prostora usustavili svoje individualne i općeljudske egzistencije, ali i potrebu da se u određenim egzistencijalnim trenutcima i onima kojima se adrese više ne nalaze u Slavoniji, vrate u nju tekstom. Stoga su u izbor uključeni autori koji su vezani uz prostor Slavonije mjestom rođenja, školovanja, privatnoga i društvenoga života, zatim oni koji su školovanjem ili jednim dijelom života (zaposlenjem) vezani uz Slavoniju ili oni kojima je mjesto rođenja kao i mjesto školovanja u Slavoniji, ali su veći dio života i poslovnih aktivnosti ostvarili izvan nje. U radu se nastojalo upozoriti na važnost istraživanja kulturnoga identiteta kao pogleda na kulturalne prilike prostora, posebice slavonskoga koji se nalazi uz rub, u onome smislu u kojemu se rub promatra kao regionalni odraz u koji se prelijevaju i neki drugi prostori (Mađarska, Sjeverna Bosna, Vojvodina). Rad je utvrdio recepciju autora udžbenika prema zavičajnim piscima. Izdvojeni su zavičajni slavonski pisci u osnovnoškolskim udžbenicima i utvrđene sadržajne promjene koje su se u njima dogodile od 1970. do 1989. godine i od 1990. do 2008. godine. Svi događaji unutar tih razdoblja odrazili su se i na obrazovnom planu tako da dolazi do promjena u nastavnome planu i programu, što je djelomice uvjetovalo i kriterij uvrštavanja slavonskih autora u čitanke. Istraživanjem je utvrđeno kako su u analiziranim udžbenicima zastupljeni slavonski pisci od 18. stoljeća do suvremenosti, da se većina tih pisaca javlja u oba analizirana razdoblja, da je mnogo veća zastupljenost njihovih poetskih nego proznih uradaka te kako u njima preteže šaljiva, pejsažna, misaona tematika, a od Domovinskoga rata pojavljuju se i tekstovi domoljubne tematike. Nadalje, uočeno je da zanimanje za neke pisce raste, za neke opada, a neki pisci svoju poziciju zadržavaju i u prvom i u drugom razdoblju. Uočeno je i kako regionalnost nije kriterij pri odabiru pojedinoga pisca za uvrštavanje u čitanke te da se tekstovi slavonskih pisaca kadšto raspoznaju karakterističnim temama i specifičnom leksiku.

čitanka; udžbenik; zavičajnost; regionalnost; slavonski pisci; recepcija slavonske književnosti

nije evidentirano