hrvatski

Izricanje neizrecivog: upisivanje traume u roman Ministarstvo boli Dubravke Ugrešić

U ovom radu govori se o (ne)mogućnosti prikazivanja traume u romanu Ministarstvo boli Dubravke Ugrešić. Oslanja se na teoretske postavke psihoanalize u radovima Sigmunda Freuda i Jacquesa Lacana i njihovo tumačenje nekih od najvažnijih pojmova psihoanalize vezanih uz traumu, a posebno na prijenos koji se javlja u odnosu bolesnika i terapeuta. Kao teorijsku osnovu prikaza traume s rodnoga aspekta rad uzima postavke Barbare Johnson i Cathy Caruth. Također se ističe element ''drugoga'', važan za sve sudionike ''grupne psihoanalize'' romana koji su se tu našli bez vlastite volje, preživljavajući u zemlji koja nije njihova, govoreći na jeziku koji se raspao, kao i država iz koje su potekli. Gubljenjem korijena, gube i vlastiti identitet, što je pojačano traumama koje svi od njih nose sa sobom kao teret kojeg se ne mogu riješiti. Rad nudi i vlastiti prikaz romana i smješta ga u opus Dubravke Ugrešić, književnice koja je odabrala živjeti u egzilu. Teorijske postavke iznesene u prvom dijelu rada primijenjene su na primjere samog djela. Detektiraju se mjesta u kojima dolazi do izricanja neizrecivog na način na koji to samo književnost može ponuditi ; mjesta nastanka traume, fiksacije na nju, odbijanja izlječenja ili pokušaje oporavka. Odjeljuju se i pojedinačne od kolektivnih trauma. Ističe se važnost bavljenja problematikom traume i njezina diferencijalnog izučavanja, kako u društvenom, tako i u književnoteorijskom kontekstu.

Dubravka Ugrešić; Ministarstvo boli; trauma; psihoanaliza; drugi

nije evidentirano