hrvatski

Glagolski vid u inojezičnome hrvatskome – izazov na mnogim razinama

Opće je poznata činjenica da je glagolski vid jedan od najtežih, ako ne i najteži, dio hrvatskoga jezika za većinu inojezičnih govornika hrvatskoga jezika. Razlog je tomu složenost te jezične kategorije i činjenica da za odgovarajuću primjenu glagolskoga vida nije dovoljno poznavati glagolsku morfologiju, koja je u hrvatskome već sama po sebi vrlo složena. Za odgovarajuću je primjenu glagolskoga vida, koji se često definira kao govornikov subjektivan pogled na radnju, presudno i dobro poznavanje sintakse, ali i semantike, odnosno široko znanje o svijetu viđeno kroz prizmu hrvatskoga jezika. Nemogućnost davanja uvijek jasnih, jednoznačnih i egzaktnih pravila o uporabi vida u nastavi inojezičnoga hrvatskoga predstavlja znatnu poteškoću i nastavnicima i studentima. U ovom se radu govori o glagolskome vidu kao dijelu šire jezične kategorije – aspektnosti te mogućnostima, odnosno preduvjetima za njegovo usvajanje. Poučavanje glagolskoga vida neodvojivo je povezano s upućivanjem i poučavanjem druge sastavnice aspektnosti – s leksičkim vidom, odnosno tipom glagolske situacije, aktionsartom. Problematizirat će se složenost te kategorije i njezino inkorporiranje u nastavu inojezičnoga hrvatskoga od početničkih do naprednih razina. Posebna pozornost posvetit će se izvanjezičnim čimbenicima koji mogu utjecati na uporabu vida, drugim riječima slučajevima kad jezični obilježivači nisu dostatni za odabir svršenoga ili nesvršenoga oblika, već za odabir glagolskoga vida postaju relevantni koncepti kao što su specifično zajedničko znanje sugovornika, očekivanje, veličina objekta i slično.

glagolski vid; aspektnost; inojezični hrvatski

nije evidentirano