Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 592765

Šume, tla i vode - neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske


Šume, tla i vode - neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2012 (zbornik)


Naslov
Šume, tla i vode - neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske
(Forests of soil and water - invaluable natural resources of Croatia)

Urednik/ci
Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, pregledna

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Grad
Zagreb

Godina
2012

Stranica
124

ISBN
978-953-154-136-7

Ključne riječi
Šuma; tlo; voda; prirodna bogatstva; Hrvatska
(Forest; soil; water; natural resources; Croatia)

Sažetak
Okrugli stol Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske organizirali su Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na skupu je prezentirano sedam znanstvenih radova. Njihovi autori, vodeći hrvatski stručnjaci u područjima koja obrađuju, istaknuli su kako su šume, tla i vode neprocjenjiva prirodna bogatstva kojima raspolaže Republika Hrvatska. Koje su količine i kakvoća tih dobara? Kako se odnositi prema tim nacionalnim dobrima? Znamo li s njima održivo gospodariti u maniri dobrih gospodara? Kako se postaviti prema mogućnosti njihove privatizacije? Sve su to pitanja na koja su sudionici ovog okruglog stola pokušali odgovoriti i usmjeriti strateško promišljanje kada su u pitanju nacionalna dobra. U radu pod naslovom Šuma i čovjek – trajna i korisna veza u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, akademik Slavko Matić, stručnjak iz područja uzgajanja šuma i professor emeritus Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ukazuje na negativnu pojavu smanjenja površine šuma i šumskih zemljišta što je u suprotnosti s jasnim odredbama Ustava i Zakona o šumama Republike Hrvatske, zatim na činjenicu kako općekorisne uloge šuma predstavljaju daleko veće vrijednosti od gospodarskih, da šume optimalno i trajno ispunjavaju gospodarske i općekorisne učinke uz uvjet pravilnog gospodarenja, te da je dobro gospodarenje šumama moguće samo pod nadzorom šumarske struke uz uvažavanje načela šumarske znanosti. Upozorava da je država dužna preko nadležnih tijela stvoriti mehanizme djelotvornog nadzora nad šumama koji je danas u vrlo lošem stanju. O šumama se mora brinuti odgovorno, temeljeno na vladavini prava. U radu pod naslovom Raznolikost i prirodnost šuma u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Igor Anić, član suradnik HAZU i profesor uzgajanja šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pokazuje kako je Hrvatska bogata raznolikim i prirodnim šumama što je posljedica njezina zemljopisnog položaja, raznolikosti staništa, ali i prirodnog načina gospodarenja. Hrvatsko šumarstvo je tijekom dva i pol stoljetnog gospodarenja šumama opravdalo definiciju znanosti, struke i umijeća gospodarenja i očuvanja šumskih ekosustava za trajnu dobrobit društva, okoliša i privrede. Međutim, postoje i utjecaji koji ugrožavaju temeljna načela potrajnog i prirodnog gospodarenja šumama. Na to se treba odgovoriti državnom brigom i strategijom prema šumama i šumarstvu. Održivo gospodarenje tlom ključ je kvalitete života svake nacije jer izravno utječe na količinu, kakvoću i zdravstvenu ispravnost hrane, zdravu pitku vodu, čist okoliš i dopadan krajobraz. Nesporna je potreba i pravo vrijeme pred izazovima sutrašnjice promišljenije pristupiti tlu kao nacionalnom blagu i osnovi skladnog, održivog razvitka. Jer, pred sutrašnjicom smo svi odgovorni, istaknuo je u članku Tla Hrvatske – temelj održivog razvitka professor emeritus dr. sc. Ferdo Bašić, dugogodišnji profesor opće proizvodnje bilja i agroekolog Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Najugroženija su tla sredozemnoga krša Hrvatske. Kako se tlo na kršu teško i sporo stvara, pitanje njegove zaštite od erozije od prvorazrednog je značaja. Preduvjet zaštiti od erozije i stvaranju tla je postojanje šume, makar i u degradijskim oblicima makije ili šikare. Dr. sc. Vlado Topić, znanstveni savjetnik, stručnjak za područje šumskih melioracija krša i protuerozijsku zaštitu iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, u radu pod naslovom Protuerozijska uloga šuma hrvatskoga Sredozemlja pokazuje kako i koliko različiti šumski ekosustavi na sredozemnom kršu utječu na površinsko otjecanje oborina i zaštitu tla od erozije. O šumskom pokrovu ovisi očuvanje sredozemnih tala. U radu pod naslovom Značaj, raspoloživost i gospodarenje vodom u poljoprivredi akademik Franjo Tomić, stručnjak za poljoprivredne melioracije (odvodnju i navodnjavanje) i dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zaključuje kako je u svrhu zaštite prirodnih resursa, potrebnog daljnjeg gospodarskog razvoja, usklađivanja zahtjeva svih korisnika vode, osiguranja pravde i sigurnosti ljudskog življenja, potrebno poštivati temeljna načela, a to su: voda je jedinstveno prirodno bogatstvo, bez vode, zraka i hrane nema života, voda je čimbenik proizvodnje mnogih gospodarskih djelatnosti, voda nema samo ekonomsku i političku vrijednost već i moralnu. Na tim načelima koncipirani su svi postojeći stručni i pravni dokumenti koji reguliraju upravljanje, gospodarenje i zaštitu voda. Ističe: na vodu imaju pravo svi, pa se ne može dozvoliti privatizacija voda. Podzemne vode su izuzetno značajan i važan segment vodnog bogatstva Republike Hrvatske. Na njima se temelji gotovo cjelokupna vodoopskrba stanovništva i industrije. Sve tzv. konzumne vode (izvorske, mineralne i stolne) su podzemne vode. Podzemne vode druge hidrogeološke zone, tj. geotermalne vode, su izvor čiste energije čiji će značaj sve više rasti. Zbog svega toga podzemne vode imaju veliku financijsku vrijednost koja se mjeri u milijardama kuna godišnje. To je razog što su one potencijalno vrlo zanimljiv objekt moguće privatizacije što svakako treba spriječiti, zaključuje u radu pod naslovom Hrvatske podzemne vode prof. dr. sc. Darko Mayer, stručnjak iz područja hidrogeologije i zaštite podzemnih voda, profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Po količini zahvaćene vode Hrvatska je na jednom od posljednjih mjesta u Europi. Hrvatska poljoprivreda trpi znatne gubitke od ekstremnih hidroloških pojava – poplava i suše, pa se veliki napori moraju učiniti da se štete od ekstremnih pojava smanje. Neophodno je nastaviti ulaganja u gradnju i upravljanje sustavima navodnjavanja sukladno NAPNAV-u, nastaviti izgradnju hidromelioracijskih sustava, a već izgrađene adekvatno održavati, shodno preporukama struke provoditi mjere zaštite od erozije vodom u poljoprivredi, kako bi se smanjila degradacija poljoprivrednih tala i onečišćenje voda. Predstoji također implementacija i izrada vlastitih dokumenata kojima će se regulirati složen odnos poljoprivrede i vode te zaštite voda iz poljoprivrede. Put u Europsku uniju nameće nam potrebu za puno više aktivnosti na navedenom području, zaključuje u radu pod naslovom Voda i poljoprivreda prof. dr. sc. Davor Romić, stručnjak za navodnjavanje, profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radovi su recenzirani od mjerodavnih znanstvenika određenih od Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na kraju Zbornika nalaze se Zaključci s preporukama koji su proizišli iz izlaganja i rasprave na okruglom stolu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068-0682041-1950 - Dinamika obnove bukovo-jelovih prašuma hrvatskih Dinarida (Igor Anić, )

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb