hrvatski

Politički korektna komunikacija

Politička korektnost predmetom je politoloških, socioloških, ali sve više i lingvističkih rasprava u kojima se ponekad smatra sinonimom za eufemizme u političkom diskursu. Međutim, ona nije ograničena samo na politiku, već je u svim sferama života, dio je javne i privatne komunikacije, a izbjegavanje (svjesno ili nesvjesno) uporabe politički korektnih iskaza često za sobom povlači sankcije, službene i/ili neslužbene. Politička je korektnost, od jednopartijskih društava, u kojima je podrazumijevala biti na liniji, preko društvenih pokreta za građanska prava te feminističkih pokreta do danas, doživjela pohvale i kritike te je postala nezaobilazni dio javne komunikacije, pogotovu one koja se odnosi na politiku i međunarodne odnose. Zadaća je ovoga rada bila analizirati politički korektne iskaze u hrvatsko-slovenskim odnosima u posljednje tri godine s pragmalingvističkog stajališta, tj. uočiti i analizirati kako zatopljavanje i zahlađenje u hrvatsko- slovenskim odnosima utječe na promjene i inovacije na jezičnom planu. Analiza ukazuje na dva pragmatička učinka – manipulaciju (postiže se preoznačivanjem i perifrazom) i ublažavanje (postiže se litotom i modificiranjem, ironijom te kršenjem kognitivnih principa SREDIŠNJE- ISPRED-PERIFERNOG i RELEVANTNO-ISPRED NERELEVANTNOG).

politička korektnost, politički diskurs, litota, perifraza, modifikacija, manipulacija

nije evidentirano