hrvatski

Oltari i skulptura 17. i 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj

U radu su sintezno prikazana obilježja i razvojne linije kiparstva i oltaristike u razdoblju 17. i 18. stoljeća na području sjeverne Hrvatske, uz isticanje vrsnih i karakterističnih primjera i umjetničkih pojava. Autorica je istakla da obrađeni spomenici množinom, raznovrsnošću i kvalitativnim dosezima predstavljaju reprezentativnu dionicu barokne baštine i novovjekog kiparstva u Hrvatskoj. Istaknute su linije dominantnih utjecaja – prevladavaju utjecaji srednjoeuropske umjetnosti, osobito Slovenije i Austrije, a važnu ulogu imaju i umjetnici s područja Tirola, koji je bio najvažnijim „rasadnikom“ drvorezbarstva za područje srednje Europe. Prikazana je i linija utjecaja venecijanskog kiparstva u mramoru, koja je iznjedrila nevelik broj djela, ostvarivši međutim u pojedinim primjerima, poput radova Francesca Robbe, rješenja na najvišoj razini onodobnog europskog kiparstva. Stilsku razvojnu liniju u rasponu od kasnorenesansnih i manirističkih strujanja do zrelog baroka, rokokoa i baroknog klasicizma, autorica je prikazala i kroz četiri odabrana emblematska djela, kojima su ilustrirani kreativni vrhunci barokne plastike i oltaristike tog razdoblja: skulpturu gradačkog kipara Hansa Ludwiga Ackermanna za oltar podignut 1632. godine u svetištu zagrebačke katedrale, propovjedaonicu i oltare sv. Josipa i sv. Barbare Josipa Schokotnigga u crkvi sv. Marije Snježne u Belcu, propovjedaonicu i pet oltara koje je tijekom 18. stoljeća za pavlinsku crkvu u Lepoglavi izradio pavlinski kipar Aleksije Königer te mramorni oltar sv. Križa Francesca Robbe u Križevcima, izrađen sredinom 18. stoljeća za zagrebačku katedralu.

Oltari, skulptura, 17. stoljeće, 18. stoljeće, sjeverna Hrvatska, Hans Ludwig Ackermann, Josip Schokotnigg, Aleksije Königer, Francesco Robba

nije evidentirano