Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 591777

Štukomramorni oltari u sjevernoj Hrvatskoj


Zajec, Vlasta
Štukomramorni oltari u sjevernoj Hrvatskoj // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 35 (2011), 177-194 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Štukomramorni oltari u sjevernoj Hrvatskoj
(Stucco Marble Altars in Northern Croatia)

Autori
Zajec, Vlasta

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-34967) 35 (2011); 177-194

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Štukomramor; umjetni mramor; oltar; 18. stoljeće; Zagreb - katedrala; Blaškovec; Maja; Stražeman; Požega; Lipnik; Sotin; Daruvar; Josef Göbhardt; Franjo Thauszy; Antun Janković
(Stucco Marble; Artificial Marble; Altar; 18th Century; Zagreb - cathedral; Blaškovec; Maja; Stražeman; Požega; Lipnik; Sotin; Daruvar; Josef Göbhardt; Franjo Thauszy; Antun Janković)

Sažetak
Tema štukomramornih oltara u sjevernoj Hrvatskoj dosad nije bila predmetom zasebog izučavanja, a termin je u domaću literaturu uveden tek nedavno. Štukomramor je vrsta umjetnog mramora kojem je svojstvena visoka luminoznost površine, čime se kreiraju bogati svjetlosni učinci. Pretpostavlja zahtjevan tehnološki proces, što ga poput pravog mramora čini vrlo skupim materijalom, o čemu svjedoče brojne dokumentarne potvrde o iznosima utrošenim za podizanje tih oltara. Prikazan je i valoriziran cjelovit korpus zasad poznatih oltara izrađenih u tehnici štukomramora na području sjeverne Hrvatske. Sačuvani primjeri nalaze se u Blaškovcu, Maji, Stražemanu, Požegi, Lipniku, Sotinu, Zagrebu i Daruvaru. Većina oltara u Hrvatskoj podignuta je u šestom i sedmom desetljeću 18. stoljeća, a na temelju niza oblikovnih srodnosti iznosi se pretpostavka da su, s iznimkom daruvarskog oltara, djelo iste radionice. Dokumentarne potvrde o autorstvu oltara nisu pronađene, no temeljem brojnih podudarnosti s više štukomramornih oltara na području susjedne Slovenije iznesena je hipoteza da bi mogla biti riječ o djelu radionice ljubljanskog štukatera Josefa Göbhardta (Jožefa Gebharda) (1715. – prije 4. ožujka 1798.), podrijetlom iz čuvenog središta baroknog štukaterstva Wessobrunna. Većinu oltara dali su podići predstavnici visokog klera i plemstva, a među njima brojem narudžbi prednjači zagrebački biskup Franjo Thauszy (1751.–1769.). Iako brojem sačuvanih primjera nevelik, dosad u domaćoj literaturi zapostavljen korpus štukomramornih oltara u sjevernoj Hrvatskoj predstavlja vrijedan segment barokne oltaristike sjeverne Hrvatske koji njezinu sliku čini potpunijom i raznovrsnijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
020-0202685-2700 - Barok, klasicizam, historicizam u sakralnoj umjetnosti kontinentalne Hrvatske (Mirjana Repanić-Braun, )

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Vlasta Zajec, (179624)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • BHA: Bibliography of the History of Art