hrvatski

Povezanost medija i rizičnih ponašanja adolescenata

Cilj rada je ispitati odnos povezanosti medija s rizičnim ponašanjima adolescenata na uzorku od 735 ispitanika primjenom anketnog upitnika tijekom šk.g. 2009./2010. koji je sadržavao 5 dimenzija: sociodemografsku dimenziju, vremensko-sadržajnu dimenziju uporabe medija, internalnu i eksternalnu te rizično-zaštitnu dimenziju ponašanja. Obrada podataka provedena je deskriptivnom statistikom, ANOVA-om, t-testovima za nezavisne uzorke, analizom korelacija i hijerarhijskom regresijskom analizom. Rezultati pokazuju višestruku korelacijsko-regresijsku povezanost ispitivanih varijabli. Od sociodemografskih, spol i školski uspjeh su najznačajniji prediktori rizičnih ponašanja. Pritom je spol prediktor agresivnog (r=.24, p< .001) i rizičnog seksualnog ponašanja (r=.15, p< .001) za mladiće, te cyber zlostavljanja (r=.14, p< .001), poremećaja u prehrani (r=.19, p< .001), apsentizma (r=.22, p< .001), ovisnosti o medijima (r=.26, p< .001), nezadovoljstva tjelesnim izgledom (r=.50, p< .001) i straha od okoline (r=.47, p< .001) za djevojke. Školski uspjeh je prediktor rizičnog seksualnog ponašanja (r=.17, p< .001) i apsentizma (r=.21, p< .001) kod učenika nižeg, te poremećaja u prehrani (r=.12, p< .001), ovisnosti o medijima i nezadovoljstva tjelesnim izgledom kod učenika višeg školskog postignuća. Sklonost negativnim medijskim sadržajima prediktor je agresivnosti (r=.32, p< .001), ovisnosti o opijatima (r=.27, p< .001), rizičnog seksualnog ponašanja (r=.19, p< .001), apsentizma (r=.19, p< .001) te cyber zlostavljanja (r=.11, p< .05). Obrazovni sadržaji negativan su prediktor ovisnosti o medijima (r= -.08, p< .05). Zabavni sadržaji prediktor su rizičnog seksualnog ponašanja (r=.08, p< .05), ovisnosti o medijima (r=.10, p< .01) i straha od okoline (r=.12, p< .05). Uporaba medija negativan je prediktor rizičnog seksualnog ponašanja i izloženosti cyber zlostavljanju, ali i pozitivan prediktor ovisnosti o medijima (r=.29, p< .001) Kvalitetniji obiteljski, školski i vršnjački odnosi u pravilu su negativni prediktori rizičnih ponašanja, te ih se opravdano može smatrati rizično-zaštitnom dimenzijom, dok veća kvaliteta i aktivnost mladih u slobodnom vremenu predviđa i veću prevalenciju eksternaliziranih rizičnih ponašanja, ali i očekivano manju ovisnost o medijima te strah od okoline.

mediji; adolescenti; rizična ponašanja; rizični i zaštitni čimbenici

nije evidentirano