hrvatski

Prosvjetiteljstvo i rad za opće dobro: promjene u koncepciji javne službe u Banskoj Hrvatskoj XVIII. stoljeća

Prosvijećenu modernizaciju 18. stoljeća znatno su obilježile promjene u upravnoj strukturi i percepciji javne vlasti, pri čemu etabliranje vladareva suvereniteta prati državna integracija i osmišljavanje stabilnog sustava javne uprave pomoću kojeg država kao apstraktna moć postaje odlučujući inicijator razvoja. U upravi se stvara jasna hijerarhija, normirani su postupci upravne procedure i postavljeni su temelji kasnijoj specijalizaciji i profesionalizaciji upravne djelatnosti. Pritom dolazi do organizacije suživota novih institucija i javnih službi s upravnim strukturama staroga poretka, što ne eliminira staleže kao tradicionalne corps intermédiaires, ali uzrokuje promjene u metodama političkog i upravnog vodstva, u izboru i ponašanju ljudi na vlasti te u koncepciji prava i obaveza u javnoj službi. Djelatnost javnih službenika postaje sredstvo monarhijske discipline i autoriteta države, ali i temelj za dobivanje društvenih časti pa se uz javni karakter službenika počinje vezivati set organizacijskih pravila, a službenici od staleških službenika postaju službenici kralja, države i "općega dobra", uz znatnu interakciju "tradicionalnih" i "novih" vrijednosti. S osobitim obzirom na Bansku Hrvatsku, autorica u radu analizira promjene u karakteru, obavezama i pravima javnih službenika u odnosu na vladara i javne potrebe, promjene u regulaciji i kontroli njihova rada, modalitetima njihova izbora, recepciji od strane javnosti te nove mogućnosti njihova obrazovanja i specijalizacije.

upravna povijest; društvena povijest; javna služba; 18. stoljeće; Habsburška Monarhija; Banska Hrvatska

nije evidentirano