hrvatski

Vjeronauk i društveno povezivanje. Neka obilježja hrvatskoga društva i Crkve kao izvor pitanja i zadataka za izobrazbu vjeroučitelja

Vjeronauk kao sastavni dio nastavnoga plana i programa danas se između ostaloga nalazi pred pitanjem kako i koliko pridonosi odgojnom uključivanju učenika s različitim odgojno- obrazovnim potrebama i mogućnostima te kako i koliko pridonosi socijalnom povezivanju. Jesu li vjeroučiteljice i vjeroučitelji osposobljeni za navedene zadatke? Kako izgleda temeljna i trajna formacija vjeroučitelja u pogledu takva osposobljavanja? Neka poimanja vjere i odgovarajuće oblike vjeronauka okrivljuje se upravo za razdvajanje učenika. Promišljanje o navedenim pitanjima kojima se bavio ovogodišnji znanstveni susret članica i članova Europskoga foruma za školski vjeronauk, a koja se ovdje razmatraju u odnosu na situaciju u Hrvatskoj, navela su na propitivanje šire crkvene i društvene situacije koja utječe na mogućnost ili nemogućnost ostvarivanja spomenutih zadataka u vjeronauku u Hrvatskoj. U skladu s time u članku se prikazuje važnost religije i Katoličke crkve u društvu na temelju konfesionalne identifikacije stanovništva, ali i ambivalentna percepcija vjerske i crkvene prisutnosti u društvu od strane nereligiozne manjine. Nakon toga iznosi se organizacijsko- pravni okvir statusa vjeronauka i izobrazbe vjeroučitelja u Hrvatskoj. U trećem dijelu ukazuje se na neke trendove mentalnog zatvaranja u Crkvi koji sprečavaju otvorenost spram sekulariziranog društva i razvoj sposobnosti za dijalog s drugima i drugačijima. Na kraju se pozornost usmjerava na potrebu jačanja crkvenih opredjeljenja na tragu Drugoga vatikanskog koncila kojima se na području vjerskog odgoja i obrazovanja pridonosi ostvarivanju zadaće služenja Crkve u suvremenom svijetu.

Religioznost; crkvenost; izobrazba vjeroučitelja; ideološka suprotstavljanja; razlučivanje; dijalog; otvorenost suvremenom svijetu

Religious education as an integral part of the curriculum, among other things, is faced with the question of in which way and how much it contributes to the educational inclusion of students with different educational needs and possibilities and as well as how it contributes to social bonding. Are the RE teachers trained for these tasks? What is the basic and ongoing formation of RE teachers in respect to such training? Some understandings of faith and the forms of religious education are being accused of separating students. Reflections regarding these issues were dealt with at this year's meeting of the members of the European Forum for the school relilgious education, which is discussed here in relation to the situation in Croatia. This has led to questioning the wider religious and social situation that affects the ability or inability to achieve these tasks in religious education in Croatia. Accordingly, the article shows the importance of religion and the Catholic church in society on the basis of the religious identification of the population, but also the ambivalent perception of religious and ecclesiastical presence in society from the viewpoint of the non-religious minori