hrvatski

Ekonomičnost proizvodnje pšenice, soje, ječma i kukuruza nekonvencionalnim sustavima obrade tla

Četverogodišnje istraživanje nekonvencionalnih sustava obrade tla provedeno je na pokusnom polju u blizini Našica (45°30' N, 18°06' E) na tipu tla pseudoglej-glej u uvjetima semihumidne klime. Pokus s četiri različite varijante obrade tla postavljen je na površini 4 ha, a sustavi obrade tla i primijenjena oruđa bili su slijedeći: 1. Konvencionalna obrada (plug, tanjurača, sjetvospremač), 2. Reducirana obrada I (rovilo, tanjurača, sjetvospremač), 3. Reducirana obrada II (plitko rovilo), 4. Nulta obrada (sijačica za izravnu sjetvu). Istraživanje je provedeno s usjevima u plodoredu: ozima pšenica (Triticum aestivum L.), soja (Glycine max L.), jari ječam (Hordeum vulgare L.), kukuruz (Zea mays L.). Najbolji rezultati obzirom na ekonomičnost proizvodnje i prinose zrna pšenice i ječma ostvareni su izravnom sjetvom (no-till), u proizvodnji soje najboljom opcijom se pokazao reducirani sustav obrade tla s plitkom obradom površinskog sloja tla rovilom u jednom prohodu, dok su u proizvodnji kukuruza najbolji rezultati ostvareni obradom u kojoj je oranje zamijenjeno dubokim rahljenjem tla rovilom. Na prinose zrna kukuruza velik utjecaj imale su i nepovoljne vremenske prilike zbog čega je intenzivnija obrada tla naročito došla do izražaja. U razmjerno normalnim klimatskim prilikama kod izbora sustava obrade tla, uz pretpostavku ujednačenih razina prinosa, prednost bi trebalo dati sustavu s nižom razinom agrotehnike, ne samo radi snižavanja troškova, već i zbog mogućnosti jednostavnije organizacije proizvodnje obzirom na manji utrošak radnog vremena ljudi i strojeva.

ekonomičnost proizvodnje; reducirana obrada tla; izravna sjetva; utrošak energije; učinak agregata; prinos zrna

nije evidentirano