hrvatski

Vrednovanje različitih vrsta napada u rukometnoj igri temeljem njihova početka, ishoda, trajanja i broja dodavanja

Osnovni je cilj istraživanja bio ustanoviti zavisnost (razlike i povezanost) između pojedinih vrsta napada u rukometu s obzirom na varijable: početak napada, ishod napada, završnica napada, trajanje napada i broj dodavanja, temeljem kojih je moguće vrednovati fazu napada u rukometnoj igri kao jednu od osnovnih strukturnih jedinica rukometne igre. Usporedni je cilj bio utvrditi i razlike između pobjedničkih i poraženih ekipa prvenstva s obzirom na praćene varijable. Iz video-zapisa rukometnih utakmica s Europskog ženskog rukometnog prvenstva 2010. godine u Danskoj i Norveškoj, primjenom posebno konstruiranog softvera za statističku i video analizu utakmica (Match Analysis Sport) izdvojeno je 2710 napada koji tvore uzorak entiteta ovog istraživanja. Uzorak varijabli: početak napada, vrsta napada, ishod napada, završnica napada (prema tipu igračice, u odnosu na obrambene igračice i u odnosu na način šutiranja), trajanje napada i broj dodavanja. Deskriptivna analiza nominalnih varijabli provedena je višedimenzionalnim grupiranjem podataka koji su prikazani kontingencijskim tablicama i 3D bivarijatnim histogramom frekvencija. Za utvrđivanje razlika između vrsta napada, zatim vrsta pozicijskih, tranzicijskih napada, napada s različitim brojčanim odnosom igračica kao i za razlike između pobjedničkih i poraženih ekipa s obzirom na nominalne varijable primijenjen je χ2 – test za dva ili više nezavisnih uzoraka. Za sve navedene kategorije utvrđene su i mjere povezanosti izražene koeficijentom kontingencije (C). Za utvrđivanje razlika prema varijablama trajanje napada i broj dodavanja korišteni su Kruskal-Wallisov test, univarijatna analiza varijance (ANOVA) te post-hoc analiza, odnosno Schefféov test. Istraživanje strukture rukometne igre kao i definiranje čimbenika situacijske učinkovitosti opterećeno je ograničavajućim čimbenicima (u ovom istraživanju: broj utakmica, način njihova odabira, sustav natjecanja, postav obrane na počecima pozicijskih napada). Osnovni zaključci generirani iz postavljenih hipoteza ukazuju na sljedeće: a) struktura pozicijskih, tranzicijski i ostalih napada definirana je različitim udjelima modaliteta početaka, ishoda i završnica, zatim različitim trajanjem napada te izvedenim brojem dodavanja, b) suvremena rukometna igra ženskih seniorskih ekipa u napadu dominantno se temelji na provedbi pozicijskih napada, tj. napada na organiziranu obranu, c) tranzicijski napadi (individualni, grupni i kolektivni protunapad) različitost strukture temelje na počecima, završnicama, broju dodavanja te trajanju napada, dok razlike ne postoje u ishodima tih napada, d) brojčani odnosi igračica u pozicijskim napadima generiraju značajne razlike prema promatranom setu varijabli između napada s jednakim brojem igračica, s igračicom više i s igračicom manje, dok isto nije utvrđeno za tranzicijske napade, e) natjecateljska uspješnost promatrana kroz razlike između pobjedničkih i poraženih ekipa ukazuje na to da veći broj tranzicijskih napada ponajviše doprinosi uspješnosti ekipa na natjecanju.

strukturna analiza; situacijska učinkovitost; notacijska analiza; rukometna utakmica; faza napada

nije evidentirano