hrvatski

Kapitalni tokovi, tečaj i Europska monetarna unija

Hrvatska ulazi u Europsku uniju u trenutku druge dužničke krize Europske monetarne unije, sa neizvjesnom dinamikom rješavanja ove krize, obzirom na strukturne neuskladjenosti monetarne unije. Temeljni problem Europske monetarne unije nalazi se u neuskladjenosti političke integriranosti, sa stupnjem monetarne integriranosti njezinih članica. S druge strane, monetarnu uniju inherentno nestabilnom čini neuskladjenost između zajedničke monetarne politike i nacionalnih fiskalnih politika. Treći strukturni nedostatak Europske monetarne unije, nalazi se u Europskoj centralnoj banci, koja djeluje kao središnja banka s demokratskim deficitom, iako je monetarna strategija ECB znatno poboljšana krajem 2011. i početkom ove godine, kako bi se spriječila bankovna kriza u EU. Četvrti problem monetarne unije, nalazimo u lošim mehanizmima koordinacije makroekonomskih politika članica eurozone i Europske unije, te izostanku efikasnih mehanizama za upravljanje krizom. Ova knjiga analizira kapitalne tokove, tečajne režime i EMU. Hrvatska će morati provesti ekonomske reforme na osnovi strategije postupne liberalizacije, s vrlo pažljivim upravljanjem kapitalnim računom platne bilance, i konzistetnim politikama deviznog tečaja, u sustavu samostalne monetarne politike HNB, ali u kasnijoj fazi ekonomskih reformi, utvrđene prijelaznim monetarnim režimom ERM-2. S odgovarajućom strategijom kontroliranog upravljanja kapitalnim računom mora biti usklađena i promjena tečajnog režima, u pravcu njegove sve veće fleksibilnosti i usklađivanja sa tržišno određenim tečajem kune. Naime, veći stupanj fleksibilnosti tečajnog sustava preduvjet je boljeg upravljanja kapitalnim tokovima Hrvatske s inozemstvom. Treba, naime, omogućiti „manevarski prostor“ za fleksibilnije makroekonomske politike, kako bi se Hrvatska izvukla iz krize. Radi se o novoj primjeni teorema „nemogućeg trojstva“. Ukratko, predmet ove knjige analiza je monetarne politike i eksternih politika Hrvatske u prijelaznom razdoblju do ulaska u Europsku monetarnu uniju. Aktualnost ovakvih istraživanja vidimo u sklopu drugog vala globalne krize, te nove dužničke krize eurozone, koja je započela ekonomskim slomom Grčke, te širenjem financijske krize na Italiju, Španjolsku, Portugal, Irsku, Belgiju, Veliku Britaniju, te Cipar i Sloveniju.

kapitalni tokovi; eksterne politike; monetarna unija; dužnička kriza; liberalizacija kapitalnog računa; tečajni sustavi

nije evidentirano