hrvatski

Jezična i kulturna informativnost švedskoga lagom i njegovih hrvatskih ekvivalenata

Prilog lagom (prema Lexinu: „ni previše ni premalo, odgovarajuće, prikladno ; upravo, baš ; umjereno“) i njegov pridjevski homonim višestruko su markirane jedinice švedskoga leksika, kojima se stoga poklanja pažnja u brojnim, užom temom i stručnom razinom vrlo različitim tekstovima, u rasponu od najkvalitetnijih lingvističkih priručnika (npr. Hultman 2003) preko zasebne natuknice u četiri verzije Wikipedije do brojnih blogova više ili manje stručnih autora. Nekim je svojim posebnostima (morfosintaktičkim, etimološkim) lagom zanimljiv u opisima švedskog jezičnog sustava, dok druge (semantičke i pragmatičke) postaju dodatno zanimljive u svom iskoraku iz jezičnog prema kulturnom (unutar švedske jezično-kulturne zajednice) odnosno kao leksikografski i prijevodni problem (u kontrastivnoj perspektivi te kao fenomen u međujezičnoj/međukulturnoj komunikaciji). U međujezičnom se i međukulturnom kontekstu zaoštrava dilema treba li, i ako treba – kako, iskazati kulturnu markiranost ovog leksema, npr. činjenicu da je izjednačavanje semantike „lagom“ s opisom prototipnog švedskog karaktera i suštine švedskog društva opće mjesto švedske kulture (Parkvall 2009:56). U ovom će se radu u svjetlu informacija koje o lagom pružaju švedski jednojezični izvori (jezični priručnici i drugi sekundarni izvori, kao i primarni - tekstovi u kojima je upotrijebljen) razmotriti dvije vrste njegovih ekvivalenata u hrvatskom jeziku: rječnički i prijevodni. Prijevodni će se ekvivalenti utvrditi u objavljenim hrvatskim prijevodima sedam književnih tekstova te u studentskim prijevodima novinskog teksta koji aktivira kulturnu markiranost leksema lagom. Analizirat će se adekvatnost utvrđenih ekvivalenata s obzirom na prijenos jezično-semantičke i kulturne informacije. Prema tom će se kriteriju usporediti utvrđeni rječnički i prijevodni ekvivalenti, provjerit će se očekivanje da prijevodni ekvivalenti često uključuju prijevodni pomak, te će se provjeriti može li se na temelju prijevodnog korpusa ponuditi nove potencijalne rječničke ekvivalente švedskoga lagom ili drugačija leksikografska rješenja .

lagom; jezična informacija; kulturna informacija; rječnički ekvivalent; prijevodni ekvivalent

Abstract: Swedish adverb lagom (in Prisma’s Engelska ordbok “just right ; sufficiently ; moderately, in moderation”) and its adjectival homonym are marked lexical items in a number of ways. They are therefore discussed in numerous texts focusing on different phenomena and written by authors of very different levels of expertise: in prestigious linguistic books (e.g. Hultman 2003), in four versions of Wikipedia (as an entry) as well as in blogs by more or less well-informed bloggers. Some of the specific characteristics of lagom (morphosyntactic, etymological) make it interesting when the Swedish language system is described ; others (semantic, pragmatic) become prominent when the intralinguistic perspective is broadened to intracultural or when lagom is viewed in a contrastive or an interlinguistic/intercultural framework and it turns into a lexicographic or a translation problem. In the latter kind of contexts the cultural markedness of lagom becomes relevant (e.g. the fact that its semantic content is claimed to reflect the prototypical Swedish character and the essence of the Swedish society, and that the claim is a Swedish cultural commonplace, cf. Parkvall 2009:56), and