hrvatski

Obrazovanje i status knjižničara u Hrvatskoj do uvođenja studija bibliotekarstva

Knjižničarstvo ispunjava kriterije kojima se definira profesija, no unatoč tome često se i unutar knjižničarske zajednice, a nadasve u široj javnosti ono percipira kao zanimanje, odnosno poluprofesija. Ovaj rad stoga razmatra i analizira definicije i uvjete koji razlikuju profesiju od poluprofesije ili zanimanja, te općenite kriterije koji uvjetuju transformaciju nekog zanimanja ili poluprofesije u profesiju. Knjižničarstvo i danas prati nizak društveni status o čemu su pisali i sami knjižničari u mnogim radovima koji su se bavili tom temom. Profesionalna edukacija i zakonom reguliran status njenih pripadnika, među najbitnijim su odrednicama za definiranje i razvoj neke profesije. Cilj je rada potvrditi tezu da je knjižničarstvo danas profesija u pravom smislu te riječi, kroz analizu razvoja profesionalne edukacije i statusa knjižničara u Hrvatskoj. Također se u radu istražuje doprinos žena hrvatskom knjižničarstvu, s obzirom da je do sada bio nedovoljno istražen i vrednovan, kako bi se opovrgla teza o feminizaciji profesije kao uzroku njene marginalizacije. Uži dio rada istražuje razvoj profesionalne edukacije i priznavanje statusa knjižničara kroz povijesno razdoblje: od osnutka Kraljevske sveučilišne knjižnice do ustroja Katedre za bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, čime započinje visokoškolska naobrazba za knjižničarsku profesiju. Istraživanje je podijeljeno na tri povijesna razdoblja: 1874.-1918. ; 1918.-1945 ; te razvoj od 1945.-1976. godine. Prikazane su ukratko povijesno-društvene okolnosti svakog razdoblja i njihov posredni utjecaj na razvoj knjižničarske profesije. Kriterij kronološke podjele bile su promjene društveno-političkog ustrojstva, ratna zbivanja, te tehnološke i kulturološke promjene unutar svakog razdoblja koje su između ostalog uvjetovale razvoj knjižničarske profesije. Tijekom svakog odabranog razdoblja prati se razvoj profesionalne edukacije i statusa knjižničara, te aktivnosti Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) na tim područjima od njegova osnutka do kraja promatranog razdoblja. Izdvajaju se zasebno vrste edukacija u novijem razdoblju istraživanja, nakon II svjetskog rata, zbog njihove brojnosti i doprinosa razvoju same profesije. Zasebno se analizira doprinos žena hrvatskom knjižničarstvu, prateći taj doprinos u dva povijesna razdoblja: prije i tijekom II svjetskog rata, te od završetka II svjetskog rata do kraja ovdje istraživanog razdoblja. Poseban se naglasak stavlja na istraživanje i prezentiranje tog do sada nedovoljno istraženog djelovanja hrvatskih knjižničarki.

profesija knjižničarstvo; profesionalna edukacija knjižničara; status knjižničara; razvoj hrvatskog knjižničarstva

nije evidentirano