Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 587903

Ispitivanje radne angažiranosti kao indikatora psihološke dobrobiti na poslu u kontekstu modela radnih zahtjeva i resursa


Tadić, Maja; Maričić, Antonija; Mikloušić, Igor
Ispitivanje radne angažiranosti kao indikatora psihološke dobrobiti na poslu u kontekstu modela radnih zahtjeva i resursa // 18th Psychology Days
Zadar: University of Zadar, 2012. (poster, domaća recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Ispitivanje radne angažiranosti kao indikatora psihološke dobrobiti na poslu u kontekstu modela radnih zahtjeva i resursa
(Examining work engagement as an indicator of well-being at work within the Job-demands-resources model)

Autori
Tadić, Maja ; Maričić, Antonija ; Mikloušić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
18th Psychology Days / - Zadar : University of Zadar, 2012

Skup
18th Psychology Days

Mjesto i datum
Zadar, Croatia, 24-26.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Radna angažiranost; Psihološka dobrobit na poslu; Radni resursi; Radni zahtjevi; Samopodudarna motivacija
(Work Engagement; Psychological Well-Being at Work; Job Resources; Job Demands; Self-Concordant Motivation)

Sažetak
Važnost istraživanja psihološke dobrobiti na radnom mjestu ogleda se u studijama koje pokazuju pozitivnu povezanost dobrobiti i niza indikatora poslovne uspješnosti (Boehm & Lyubomirsky, 2008). Pri tome se radna angažiranost, kao pozitivno, ispunjavajuće afektivno i motivacijsko stanje, koje uključuje energiju, predanost, i zanesenost, razmatra kao jedan od osnovnih indikatora psihološke dobrobiti na poslu (Bakker i Oerlemans, 2011). Kako bismo stekli jasniji uvid u konstrukt radne angažiranosti u hrvatskom kontekstu, osnovni cilj ovoga istraživanja bio je ispitati strukturu i prediktore radne angažiranosti hrvatskih ispitanika. Nadalje, na osnovu modela radnih zahtjeva i resursa (Bakker i Demerouti, 2007) u ovome smo istraživanju nastojali ispitati ulogu radnih (podrška kolega, odnos s nadređenim, mogućnosti razvoja, dostupnost povratnih informacija) i osobnih resursa (samopodudarna motivacija) u odnosu između radnih zahtjeva i radne angažiranosti. Drugim riječima, ispitali smo mogu li resursi zaposlenika ublažiti negativne učinke visokog radnog stresa na angažiranost. Osnovno polazište modela radnih zahtjeva i resursa jeste da se, bez obzira na vrstu posla, psihosocijalne karakteristika posla mogu svrstati u dvije kategorije: a) radni resursi, koji potiču osobni razvoj i ostvarenje ciljeva te umanjuju stres ; i b) radni zahtjevi, koji podrazumijevaju kontinuirano ulaganje napora, što može rezultirati s fizičkim i/ili psihičkim gubicima. Sukladno tomu, autori su pretpostavili da su radni i osobni resursi zaposlenika pozitivno, a radni zahtjevi negativno povezani s anagažiranosti. Osim toga, autori su pretpostavili da resursi imaju ublažavajuću ulogu negativne učinke visokih radnih zahtjeva. U istraživanju sudjelovao je prigodan uzorak od 443 zaposlenika (338 žena i 105 muškaraca) iz različitih sektora, prosječne dobi od 38 godina (SD=9.26). Sudionici su ispunili on-line upitnik koji se sastojao od Utrecht skale radne angažiranosti (UWES ; Schaufeli i Bakker, 2004) ; Upitnika radnih resursa (Bakker, 2009) ; Upitnika radnih stresora (Rodell i Judge, 2009) ; Skale motivacije na poslu (MAWS, Gagne, i sur, 2010) ; te sociodemografskih podataka. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza, u kojima je kriterij bila radna angažiranost, a prediktori radni i osobni resursi, te radni zahtjevi, potvrdili su postavljene hipoteze. U radu se dobiveni rezultati razmatraju u kontekstu modela radnih zahtjeva i resursa, te teorije konzervacije resursa (Hobfoll, 2002).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
194-1941558-1555 - Razvoj nacionalnih indikatora kvalitete življenja (Ljiljana Kaliterna-Lipovčan, )

Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb