Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 587679

PSIHIČKE SMETNJE DJECE IZ OBITELJI VETERANA OBOLJELIH OD POSTTRAUMATSKOG STRESNOG POREMEĆAJA


Kaštelan, Ana
PSIHIČKE SMETNJE DJECE IZ OBITELJI VETERANA OBOLJELIH OD POSTTRAUMATSKOG STRESNOG POREMEĆAJA 2012., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Rijeka


Naslov
PSIHIČKE SMETNJE DJECE IZ OBITELJI VETERANA OBOLJELIH OD POSTTRAUMATSKOG STRESNOG POREMEĆAJA
(Psychic disturbances in children in families of war veterans suffering from posttraumatic stress disorder)

Autori
Kaštelan, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
13.srpnja

Godina
2012

Stranica
145

Mentor
Frančišković, Tanja

Neposredni voditelj
Frančišković, Tanja

Ključne riječi
Adolescenti; Djeca; Majka; Otac; Posttraumatski stresni poremećaj; Sekundarna traumatizacija; Veteran.
(Adolescents; children; mather; father; posttraumatic stress disorder; veterans)

Sažetak
Uvod: Posljedice ratnih traumatskih događaja osjećaju i bližnji primarno traumatiziranih. Taj fenomen nazivamo sekundarna traumatizacija. Prema literaturi, transgeneracijski prijenos simptoma posttraumatskof stresnog poremećaja (PTSP) s veterana na potomke još uvijek je nedovoljno istraženo područje. Ciljevi: Ispitati imaju li djeca ratnih veterana oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) više emocionalnih i ponašajnih smetnji u odnosu na djecu veterana bez PTSP-a. Drugi cilj istraživanja je utvrditi postoji li povezanost smetnji djece i očevih simptoma PTSP-a, majčinih simptoma sekundarne traumatizacije, majčine anksioznosti i depresivnosti, bračne prilagodbe roditelja i iskazane agresivnosti u obitelji. Cilj je utvrditi koje od procjenjivanih varijabli najbolje objašnjavaju pojavu smetnji djece veterana sa PTSP-om. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 70 veterana oboljelih od PTSP-a, 70 veterana bez PTSP-a, te njihove supruge. Simptomi PTSP-a procijenjeni su PTSP ljestvicom koju primjenjuje kliničar (Clinician Administrated PTSD Scales, CAPS). Za procjenu smetnji djece korištena je Lista dječjeg ponašanja (Child Behavior Check List, CBCL) koju su ispunile majke. Majke su ispunile Upitnik posredne traumatizacije (PTSD Checklist Civilian Version, PCL) za procjenu simptoma sekundarne traumatizacije i Kratki inventar simptoma (Brief Symptom Inventory 53, BSI) za procjenu anksioznosti i depresivnosti. Oba roditelja ispunila su opći demografski upitnik, Spanierovu Ljestvicu prilagodbe partnera (Dyadic Adjustment Scale, DAS) za procjenu bračne prilagodbe i Ljestvicu načina rješavanja sukoba između roditelja i djeteta (Conflict Tactics Scale – Parent to Child Version, CTS-PC) za procjenu korištenja agresivnosti u odgojnim postupcima. Rezultati: Djeca veterana sa PTSP-om imaju više rezultate na CBCL ljestvicama povlačenja, anksioznosti i depresivnosti i internalizirajućih smetnji u odnosu a djecu veterana bez PTSP-a. U djece veterana sa PTSP-om nije utvrđena povezanost smetnji djece i očevih simptoma PTSP-a, no postoji povezanost s majčinim simptomima sekundarne traumatizacije, anksioznosti i depresivnosti, bračnom prilagodbom roditelja. Ukupne emocionalne i ponašajne smetnje djece najbolje objašnjavaju majčini simptomi sekundarne traumatizacije, majčina bračna prilagodba i učestalost obiteljskih sukoba. Pri tomu više razine majčinih simptoma ponovnog proživljavanja, bolja majčina bračna prilagodba i češća nazočnost djeteta roditeljskim fizičkim sukobima znače manju razinu smetnji djece, dok više razine majčinih simptoma pretjerane pobuđenosti i češća nazočnost djeteta roditeljskim svađama i češća uključenost djeteta u fizički sukob roditelja znače više razine smetnji djece. Zaključak: Rezultati ovog istraživanja pokazuju da simptomi PTSP-a u oca veterana sami po sebi ne uzrokuju emocionalne i ponašajne smetnje djece. No, ako otac veteran ima PTSP, njegova djeca školske dobi imaju rizik za više razine anksioznosti, depresivnosti i povlačenja, u odnosu na djecu veterana bez PTSP-a. Majčini simptomi sekundarne traumatizacije, njena bračna prilagodba i učestalost agresivnih sukoba u obitelji najbolje objašnjavaju pojavu procjenjivanih smetnji djece.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0062055
130-1301422-1418 - Prilagodba pojedinca i zajednice u vrijeme društvene tranzicije (Dean Ajduković, )

Ustanove
Medicinski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Ana Kaštelan, (256822)